Institut za razvoj mladih KULT uz finansijsku podršku Olof Palme International Centra provodi projekt Priznavanje UMiD-a kao obuke za aktivno sudjelovanje mladih. UMiD (Uči, misli i djeluj!) je obuka za omladinske lidere/ke koju je do sada završilo preko 200 mladih iz cijele BiH i regije.

Pišu: Elma Bešlić i Rejan Igor Roić

Šta je NFO? U trenutku vam se može učiniti da se radi o NLO-u. Iako slično, ipak je riječ o neformalnom obrazovanju. Cjeloživotno usavršavanje podrazumijeva i cjeloživotno učenje. Takav pristup učenja poznaje tri oblika obrazovanja koja se međusobno nadopunjavaju i to formalno, neformalno i informalno obrazovanje. Međutim, živimo u društvu u kome se neformalno obrazovanje još uvijek dovoljno ne cijeni, iako nam ono omogućava da postanemo dijelom društva koje je spremno zalagati se za lični i društveni napredak. Zbog toga NFO djeluje u „ilegali“ i bez adekvatnog društvenog priznanja se bori za svoje mjesto.

Odakle potiče NFO

Stoga krenimo u potragu za NFO, kojeg ćemo lakše i jednostavnije naći od NLO-a. Već kasnih ‘60-tih i ranih ‘70-tih na scenu stupa neformalno obrazovanje, koje se odvija kao njegova nadopuna formalnom obrazovanju. Razloga je više, ali jedan od glavih je da formalno obrazovanje nije uspjelo dovoljno brzo pratiti promjene u nauci i tehnologiji. UNESCO je 1972. godine definirao NFO kao „organiziranu edukativnu aktivnost, izvan formalnog sistema, kojoj je svrha zadovoljiti potrebe korisnika/ca, ali i ciljeve učenja.“ Bitno je razbiti predrasudu kako neformalno obrazovanje nema nikakve forme. Naravno da postoji određena forma neformalnog obrazovanja. Tako neformalno, a formalno, moglo bi se reći.

Kod neformalnog obrazovanja postoji jasno definiran okvir prema kojemu se radi. Program je prilagođen ciljnoj grupi, jasno definiranoga cilja, fleksibilnoga programa, zasnovan na dobrovoljnom učešću, nezavisno od godina, iskustva, prethodnog obrazovanja. Pored navedenog, trener/ica (edukator/ica, facilitator/ica) je obučen/a i kompetentan/a, a edukacija se obavlja uz postojanje interaktivnog, horizontalnog odnosa trenera/ice i svih učesnika/ca. Ono što se posebno treba istaknuti je razmjena iskustva i vještina tj. učenje kroz praksu, tako da su učesnici/e centar učenja i doživljavaju ga lično (kao dijelom sebe), a ne nečim nametnutim.

NFO nudi mnoštvo programa i edukacija o različitim temama, a može se svrstati u dvije kategorije: obrazovni programi (programi za stjecanje različitih znanja i vještina) i programi koji se tiču vaspitanja (programi za učenje stavova i pozitivnih životnih vrijednosti). Neformalno obrazovanje je namijenjeno svim zainteresiranim osobama, mladima, odraslima, roditeljima, manjinama. NFO se u mnogim zemljama izborio za svoje mjesto u društvu, te je i verificiran kod nadležnih institucija, što znači da se diplome i certifikati mogu dodati univerzitetskoj diplomi (npr. Finska).

Izlazak iz „ilegale“

NFO u BiH polahko, ali sigurno izlazi iz „ilegale“. „Priznavanje UMiD-a kao obuke za aktivno sudjelovanje mladih“ inicijativa je kojom se želi osigurati veća društvena uključenost mladih, razviti društvena odgovornost, utjecati na promjene stavova i prevazilaženje predrasuda, te jačati njihovo samopuzdanje koristeći se upravo metodama neformalnog obrazovanja. Možda i najbitniji cilj projekta jeste utjecati na vlasti da priznaju programe neformalnog obrazovanja kako bi mu dali pečat „važnosti“. Ostvarivanjem ovog cilja NFO će napokon biti priznat kod nadležnih institucija, a samim tim će zauzeti zasluženo mjesto u društvu, jer ulaganje u obrazovanje je zapravo ulaganje u zajednicu. Osim toga, želimo formirati i mrežu omladinskih lidera/ki iz Bosne i Hercegovine i regije, koji su prošli obuku UMiD. Neminovno je da ovi mladi predstavljaju dragocjen „izvor pametnih ideja“, te pokretačku snagu koja je u stanju prepoznati trenutne probleme i utjecati na njih, zagovarajući promjene u društvu.

Neformalno obrazovanje ne poznaje granice, predrasude, regije, religije ili nacije; ono poznaje ljude kao stanovnike/ce zemlje i svima im pruža jednake mogućnosti. U nekim slučajevima to je druga šansa za sve koji su napustili formalno školovanje, ili za one koji su se zbog nerazumijevanja i odbacivanja okoline našli na marginama društva. Zahvaljujući neformalnom obrazovanju učimo cijeloga života, stječemo znanja, iskustva, praksu i vrijednosti koje zasigurno mogu pomoći u životu. Kako stoji u Izvještaju Radne grupe Vijeća Europe iz 2001. godine „formalno i neformalno obrazovanje su komplementarni. Oni koegzistiraju. Elementi jednog se mogu naći u onom drugom“.

Formalno obrazovanje ne može pružiti dovoljno alatki da bi mladi bili informirani i aktivni u svojoj lokalnoj zajednici, te je stoga potražnja za programima neformalnog obrazovanja u zemljama u razvoja veoma visoka. Da bi mladi postali aktivnima u svojoj zajednici moraju imati razloga za to. Ako vide da su sposobni utjecati na probleme koje imaju, time dobijaju dodatni razlog za učenje i aktivno sudjelovanje u razvoju lokalne zajednice.

Bez obzira na sva otvorena pitanja i dileme, neformalnom obrazovanju ne može se umanjiti značaj, a činjenica je da u društvu djeluje više nego što će se zapravo priznati. Stoga, budimo nevidljiva snaga društva.

(STUDOMAT.ba)