Dok ljudi gube pravo na zdravstveno, nadležni nemaju konkretne odgovore: Nastavljaju se čistke na biroima

Status 4.060 osoba koje je Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo u protekla dva mjeseca izbrisala sa evidencije nezaposlenih još nije riješen u smislu njihovog ponovnog uvođenja u pravo na besplatno zdravstveno osiguranje koje je Ustavom BiH zagarantovano svakom građaninu.

A da stvar bude gora, rješenje se ne nazire jer dok nadležni nemaju konkretne odgovore, federalni Zakon o zdravstvenom osiguranju naprosto ne definiše kako da ova kategorija ljudi u nastalim okolnostima ponovo ostvari pravo na zdravstvenu zaštitu, prenosi “Oslobođenje”.

Podsjetimo, njih je ova javna ustanova u skladu sa federalnim Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih prestala voditi kao nezaposlene jer su, kako će se uspostaviti, po različitim osnovama ostvarili mjesečne prihode veće od 208 KM, odnosno više od dozvoljenih 25 posto prosječne mjesečne plate u FBiH.

Redovne aktivnosti

Nakon ovakvog poteza nadležnih u javnosti se podigla velika prašina jer je veliki broj ostao bez zdravstvenog osiguranja, a većina medija je objavila da su sve ove osobe, tj. njih 4.060, izbrisane isključivo zbog toga što su ostvarivale prihode veće od 208 KM na osnovu raznih ugovora o djelu. Na ovo je reagovala sama Služba za zapošljavanje KS-a, iz koje napominju da nisu sva lica izbrisana isključivo zbog ostvarivanja mjesečnih prihoda većih od navedenog iznosa, već po osnovu dodatnih 15 različitih tačaka, kao što su neredovno javljanje na biro, izdržavanje zatvorskih kazni, davanje lažnih podataka i izjava, rad na crno, uključivanje u redovno školovanje, penzionisanje, rentanje nekretnina…

Napisi u medijima da je brisanje sa evidencije trenutno obustavljeno nisu tačni, naglašava za Dane Igor Kamočaji, direktor Zavoda za zapošljavanje KS-a, pa su tako početkom 2015. sa evidencije skinuta još 53 lica.

– To su redovne aktivnosti Službe i nikakvu posebnu akciju nismo provodili. U narednom periodu želimo da se saradnja sa Poreskom upravom FBiH i PIO/MIO-om FBiH uveže i na dnevnoj osnovi. Radujemo se konačnom uspostavljanju jedinstvenog informacionog sistema koji će nam pomoći da budemo ažurniji u realizaciji ovih obaveza, kaže Kamočaji.

On očekuje da će se zakon u potpunosti provoditi u cijeloj FBiH jer druge realne opcije nema.

– Imate dvije mogućnosti – da radite po zakonu ili da kršite zakon. Ja vjerujem da moje kolege u drugim službama za zapošljavanje provode zakon, navodi Kamočaji.

Aktivnosti brisanja sa evidencije vrše se, tvrdi on, redovno još od 2005. kada su usvojene izmjene i dopune Zakona koje definišu kvotu od 25 posto.

– Ja u tom periodu nisam bio direktor ove službe, ali po mojim saznanjima, Služba je od momenta izmjena i dopuna Zakona to radila. I svaka zakonska izmjena nas obavezuje da po njoj postupamo.

Njegov stav je da nije zakonski, ali ni korektno da ove osobe putem evidencije ostvaraju zdravstveno osiguranje, a da istodobno imaju primanja od preko spomenutih 25 posto, jer u tom slučaju njihov poslodavac ili čak oni sami mogu sebi uplaćavati zdravstveno.

– Nemaju svi nezaposleni istu statusnu poziciju. Imamo nezaposlenih osoba iz porodica gdje niko ne radi, iz porodica gdje svi rade i osobe koje su skinute sa evidencije, a koje su ostvarile enormne prihode po raznim ugovorima o djelu kroz ovih nekoliko mjeseci, pojašnjava Kamočaji i dodaje da bi primarna uloga Službe trebala biti posredovanje u zapošljavanju što u ovom nije tako.

Ogroman teret, kaže on, predstavljaju upravo izdvajanja za zdravstvenu zaštitu, pa je u posljednjih pet godina za materijalno-socijalno zbrinjavanje nezaposlenih u Sarajevu izdvojeno više od 95 miliona KM.

Od ukupno 71.419 osoba koje se trenutno nalaze na evidenciji, za njih više od 50 hiljada, odnosno više od 70 posto, Služba plaća zdravstveno osiguranje, kao i za 25 hiljada članova porodičnog domaćinstva, što, kako kaže direktor, “znači da za 75 hiljada ljudi Služba plaća zdravstveno, a na evidenciji je 71 hiljada”. Kamočaji misli da se brisanjem sa evidencije ne potiče rad na crno zbog vjerovatnoće da će poslodavac od sada držati radnika bez ikakvog ugovora o djelu, štaviše, imali su slučajeva gdje su poslodavci nakon čistki radnike primili u radni odnos na određeno.

U neobranom grožđu

Zavod za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo je u ovakvoj situaciji nemoćan, niti može preduzeti konkretne korake i planove kako bi se pomoglo ovoj kategoriji ljudi, naglašava Tenaida Ćosić, savjetnica za pravne poslove u ovoj instituciji. Zavodu se obraćao veliki broj ljudi koji su ostali bez zdravstvenog.

– Zamislite trudnicu koja je pred porod ostala bez osiguranja, šta ćete s njom? Ja joj ne mogu ovjeriti knjižicu kad je skinuta sa osiguranja. Ljudi ne znaju da Zavod samo prima ljude na osiguranje, a poslodavac je taj koji može da prijavi nekoga na osiguranje ili da se ljudi sami prijave, odnosno da sami sebi plaćaju osiguranje, kaže Ćosić, dodajući da je degutantno što se ljudima oduzima zdravstveno samo zato što su ostvarili neka minimalna primanja kao nezaposlene osobe.

Oni su već imali slučajeva da ljudi dobrovoljno prijavljuju zdravstveno osiguranje koje mjesečno košta 60 KM po osobi.

– Ljudi nemaju drugog izlaza i mi im ne možemo ništa drugo ni predložiti jer ne postoji zakonska mogućnost.

Tenaida Ćosić rješenje vidi u izmijeni zakona u smislu da se poveća trenutni limit od 25 posto ili da se poslodavac obaveže da radniku kroz ugovor o djelu obezbijedi zdravstveno osiguranje.

– Sugerišem da se ovi ljudi vrate na osiguranje jer oni ne znaju propise, a iz Zavoda za zapošljavanje su mi rekli da rade na ovom pitanju jer su se i oni našli u neobranom grožđu, zaključuje ona.

Tekst je preuzet sa portala “Oslobodjenje.ba”, a u cjelosti ga možete pročitati u novom broju magazina “Dani”.

(Oslobodjenje.ba)