Međunarodna književna manifestacija Sarajevski dani poezije se ove godine po 52. put održava, od 7. do 11. maja. Sinoć je u sklopu programa U susret 52. sarajevskim danima poezije održan program Književni portret u art-kinu Kriterion, a u istom prostoru će danas u 13 sati biti održano svečano otvaranje 52. Sarajevskih dana poezije.
Sarajevski dani poezije su pokrenuti 1962. godine, u cilju očuvanja i unaprjeđenja književnoestetskih i književnoetičkih standarda pisane riječi u Bosni i Hercegovini, s prvobitnom težnjom otvaranja kulturnog prostora prema različitim jezicima, kulturama, književnim naslijeđima i tradicijama, koja je sačuvana i do danas.
Na Sarajevskim danima poezije, kao danas već prestižnoj kulturnoj manifestaciji, sudjelovali su svi istaknutiji pjesnici iz Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije te najznačajniji književni stvaraoci iz Evrope i svijeta.
Tradicija održavanja Sarajevskih dana poezije nije prekidana ni pod uvjetima agresije i rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995). Pjesnička riječ, u svojoj punoj snazi i značenju, bila je svojevrsni otpor fašizmu i zločinu, pri tome nikad ne gubeći na svojoj književnoj vrijednosti, udružujući tako estetske i etičke standarde, koristeći pjesničku riječ kao zaštitu i otpor, otkrivajući poeziju kao univerzalni govor humanizma.
Posljednjih godina, Sarajevski dani poezije tradicionalno se održavaju u proljeće – u prvoj polovini mjeseca maja.
Od početaka do danas, na Sarajevskim danima poezije učestvovali su istaknuti autori iz cijele Bosne i Hercegovine, kao i mnogi književni stvaraoci iz susjednih zemalja i svijeta: Hrvatske, Albanije, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Slovenije, Kosova, Rumunije, Bugarske, Mađarske, Austrije, Belgije, Francuske, Nizozemske, Njemačke, Švicarske, Luksemburga, Velike Britanije, Irske, Italije, Grčke, Turske, Kanade, Palestine, Poljske, Irana, Egipta, Sjedinjenih Američkih Država, Konga, Japana…
Ova činjenica vjerno svjedoči da Sarajevski dani poezije, kao književna manifestacija od internacionalnog ugleda i značaja, zadržavaju svoju otvorenost, dijalošku narav, spremnost na prelaženje granica, razmjenu misli i umjetničkih iskustava, interes za savremene tokove u poeziji, uz istovremeno njegovanje i poštivanje književne tradicije.