Danas je Svjetski dan mentalnog zdravlja

„Učinimo mentalno zdravlje i dobrobit za sve globalnim prioritetom.“


Mental health concept
Ilustracija: Envato

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) 10. oktobar Svjetski dan mentalnog zdravlja ovaj značajan datum za podizanje svijesti o pitanju mentalnog zdravlja, obilježavaju sa temom „Učinimo mentalno zdravlje i dobrobit za sve globalnim prioritetom“

U cijelom svijetu trenutno se suočavamo sa brojnim dramatičnim negativnim utjecajima na mentalno zdravlje ljudi među kojima dominiraju stanje nastalo zbog utjecaja pandemije COVID-19, negativni utjecaj klimatskih promjena i devastirajući utjecaj ratnih sukoba koji se trenutačno vode u svijetu.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Procjenjuje se da milijardu ljudi širom svijeta uključujući milione djece i mladih, imaju određene probleme vezane za mentalno zdravlje. Nažalost, većina njih nema pristup liječenju. Samo depresija i anksioznost koštaju globalnu ekonomiju procijenjenih 1 bilion dolara godišnje.

Dok je pandemija COVID -19 imala utjecaj i nastavlja da utiče na naše mentalno zdravlje Svjetski dan mentalnog zdravlja 2022. pruža priliku za povećanje svijesti o značaju jačanja napora u zaštiti i poboljšanju mentalnog zdravlja.

Trenutačno na globalnom nivou mnogi aspekti mentalnog zdravlja su dovedeni u pitanje, a već prije pandemije 2019. godine procjenjuje se da je jedna od osam osoba u svijetu živjela sa problemima vezanim za mentalno zdravlje. Istovremeno, usluge u zaštiti mentalnog zdravlja, vještine i finansijska sredstva dostupna za mentalno zdravlje i dalje su nedostatna i značajno su ispod onoga što je potrebno, posebno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Pandemija COVID-19 stvorila je globalnu krizu mentalnog zdravlja, potkopavajući mentalno zdravlje miliona ljudi. Procjene pokazuju da je porast anksioznih i depresivnih poremećaja iznosio više od 25% tokom prve godine pandemije. U isto vrijeme, usluge vezane za zaštitu mentalnog zdravlja nisu se pružale dostatno u odnosu na potrebe što je povećalo jaz između potreba i resursa za liječenje poremećaja mentalnog zdravlja.

Sve veće socijalne i ekonomske nejednakosti, ratni sukobi, nasilje i vanredne situacije u javnom zdravstvu pogađaju cjelokupno svjetsko stanovništvo, ugrožavajući napredak ka poboljšanju mentalnog zdravlja i dobrobiti ljudi. Tokom 2021. godine procijenjeno je da je 84 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno što obavezuje sve zemlje u svijetu na povećanje posvećenosti i davanje prioriteta odlukama i politikama koje se odnose na mentalno zdravlje. Neophodno je brigu o mentalnom zdravlju postaviti kao prioritet tako da cijeli spektar potreba vezanih za mentalno zdravlje i poremećaje mentalnog zdravlja bude zadovoljen kroz mrežu pristupačnih i kvalitetnih usluga ali i podrške u zajednici.

Stigma i diskriminacija kada su u pitanju osobe sa problemima mentalnog zdravlja i dalje predstavljaju prepreku socijalnom uključivanju i pristupu adekvatnom liječenju i njezi; a podizanje svijesti o preventivnim intervencijama u zaštiti mentalnog zdravlja također treba postati prioritetno pitanje.

Depresija je jedan od vodećih uzroka invaliditeta. Samoubistvo je četvrti vodeći uzrok smrti među mladima u dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Ljudi sa teškim mentalnim zdravstvenim problemima umiru prerano, čak dvije decenije ranije zbog fizičkih stanja koja se mogu spriječiti.

Uprkos napretku u zaštiti ljudskih prava u nekim zemljama, ljudi sa mentalnim zdravstvenim problemima često doživljavaju teška kršenja ljudskih prava, diskriminaciju i stigmu.

Mnoga stanja vezana za poremećaje mentalnog zdravlja mogu se efikasno liječiti uz relativno niske troškove, ali jaz između ljudi kojima je potrebno liječenje i onih koji imaju pristup liječenju i njezi i dalje je značajan u cijelom svijetu.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kod 24% pacijenta u primarnoj zaštiti prisutni su mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja. Najčešće dijagnoze vezane za mentalno zdravlje  na globalnom nivou kada je u pitanju mentalno zdravlje u praksi primarne zaštite su: poremećaji raspoloženja (afektivni), neurotski sa stresom povezani poremećaji, mentalni poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom i drugim psihoaktivnim supstancama.

Na području Kantona Sarajevo u posljednje dvije  godine među vodećim mentalnim poremećajima su reakcija na veliki stres i poremećaji prilagođavanja, drugi anksiozni poremećaji, a među deset vodećih poremećaja mentalnog zdravlja nalaze se mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovanih upotrebom alkohola.