Crtice iz korumpirane države

Tekst je nastao u okviru projekta Jačanje omladinskog aktivizma u borbi protiv korupcije: Znanje In, korupcija Out koji zajednički provode Medijske inicijative i Centar za razvoj omladinskog aktivizma uz podršku Fonda za demokratiju Ujedinjenih nacija (UNDEF).

24.10.2018.

Piše: Sara Udovičić

Korupcija u Bosni i Hercegovni zastupljena je u svim segmentima društva. Pretraživanjem novinarskih tekstova moguće je primijetiti da građani korupciju doživljavaju kao jedan od načina ostvarivanja prava i ineresa, prvenstveno u zdravstvu i obrazovanju, ali i policiji i pravosuđu. Borba protiv korupcije je veliki izazov i ne iznenađuje da Bosna i Hercegovina, koja je opterećena raznim političkim i finansijskim problemima, teško pronalazi metode borbe protiv ovog problema.

Razgovorom sa učenicima srednjih škola i studentima saznali smo da je većina mladih svjesna problema korupcije u našoj državi, ali im nije dovoljno bitno da bi nešto uradili povodom toga. Štaviše veliki broj koristi korupciju kao alat za lakše dolaženje do lične koristi.

„Korupcija je veliki problem u Bosni i Hercegovini. Svakodnevno primjećujemo tu pojavu. Zastupljena je u svakom društvenom sloju. Za primjer uzmimo mogućnost ‘kupovanja’ ispita. Kao za posljedicu toga visokoobrazovani ljudi koji ne znaju posao u struci izlaze na tržište rada, što samim tim stvara velike probleme u sistemu. Korupciju svakodnevnim dugoročnim ponavljanjem društvo nesvjesno prihvata i stvara jednu naviku koja prelazi u društvenu normu tako da problem korupcije prerasta u nešto dublje nego sto se zapravo čini“, govori Faruk, student Pravnog fakulteta u Sarajevu.

Već je dobro poznata činjenica da je korupcija duboko zahvatila oblast obrazovanja. Kupovina i prodaja ispita je najčešći oblik, koji se često ne dešava samo razmjenom novca. Nažalost, niko ne reaguje. Uzmimo za primjer slučaj profesora pravnih fakulteta iz Tuzle i Sarajeva. Profesori su optuženi za uzimanje mita i seks afere sa studenticama u zamjenu za ocjenu, međutim s obzirom da sudski procesi nisu dovedeni do kraja profesori su vraćeni na posao. Ovim načinom kvalitet obrazovanja ide prema dole i nedovoljno kvalifikovani ljudi dobivaju diplome.

Amila, učenica Prve gimnazije u Sarajevu kaže da je posebno užasava korupcija za koju je vezana policija, i to ne samo u sferi saobraćajnih kazni. „Veliki problem korupcije je postupanje policije. Smatram da policija kao državni aparat ne bi smjela koristiti nelegalne metode za sprovođenje zakona i zloupotrebljavati autoritet odnosno njihovu moć. Od uzimanja mita da ne napišu kazne, do tolerisanja teških krivičnih djela poput trgovine drogom, a radi lične koristi“, kaže Amila.

Koruptivno ponašanje policijskih službenika Granične policije BiH sve je očiglednije. U jednom članku na Klixu smo pronašli zanimljiv događaj gdje je jedan gospodin imao problem sa koruptivnim službenicima jer su od njega tražili da ih počasti.

“Izašao je da pregleda vozilo, iako znam da to nije u opisu njegovog radnog mjesta, te me pitao imam li nešto u vozilu, na šta sam odgovorio da imam slatkiša u vrijednosti 32 eura. Listajući papire rekao mi je da je red da se počasti kada se nešto novo kupi. Kada je shvatio da od mene neće dobiti novac, upitao me za jednu čokoladu, na šta sam popustio i rekao mu da ću mu dati, jer me već pola sata zadržava bez ikakvog razloga”, pojasnio je gospodin za Klix.

Iz Granične policije BiH naveli su da je u 2017. zabilježeno šest žalbi građana koje ukazuju na koruptivno ponašanje, a 13 u 2016. godini. Granična policija pokrenula disciplinski postupak protiv devet policijskih službenika zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj. Od sedam provedenih disciplinskih postupaka u jednom je izrečena disciplinska mjera prestanka radnog odnosa, piše Klix.

Ivana, učenica Treće gimnazije iz Sarajava, kaže da su povezane granične policije dvije države, ali u cilju uzimanja mita. „Kada su moji roditelji jednom kupili stvari u Hrvatskoj i oslobodili se PDV-a, pošto ulaze u državu BiH koja nije članica EU, carina u BiH odmah dobije informaciju i onda oni ne institiraju na carini ili PDV-u, već – tolerisaćemo to ako nama platite u kešu“, navodi Ivana

Suštinski, sistem je takav da prosto generiše korupciju, smatra naš naredni sagovornik.

„Korupcija u našem društvu predstavlja sredstvo dolaska do lične koristi. Zbog lošrg uređenja države u svim sporama društva i običan čovjek je primoran da daje mito. Nažalost, taj krug davanja mita prelazi u agoniju gdje mladi i sposobni ljudi gube nadu da će njihove sposobnosti biti zanemarene ako nemaju mogucnost da daju mito“, rekao nam je Bekir, učenik Prve gimnazije u Sarajevu

Njegova starija kolegica sa Filozofskog fakulteta, Emina, konstatuje da je korupcija, nažalost, postala nešto standardno našem društvu.

„Sve je povezano i namješteno; od izbora, do policije, do zdravstva i obrazovanja. Živimo u državi gdje se prije izbora već zna ko je pobijedio i u kojoj i mrtvi ljudi glasaju; u državi u kojoj se kupuju glasovi. Živimo u državi u kojoj dajemo mito ljekaru samo da bi obavio svoj posao. Jednostavno u Bosni i Hercegovini treba štela i novac da i uradili bilo šta  jer bez toga ne dobijamo tretman koji bi trebali inače dobivati u državi koja nije korumpirana“, kaže Emina.

Odgovor na pitanje zašto stranke nisu kažnjene zbog preuranjene izborne kampanje i nezakonitog oglašavanja možemo tražiti u visokom nivou političke korupcije u BiH. Pojedine moćne stranke da bi dobile izbore lažiraju biračko tijelo te na spiskove glasača dodaju mrtve ljude u čije ime oni, naravno glasaju. Također, na izborima u cilju dobijanja većeg broja glasova se glasa umjesto ljudi koji nisu nikako zašli na izbore, odnosno koji su izbore bojkotovali.

Stoga, konstantno u predizbornoj kampanji stranke koje nisu na vlasti apeluju biračkom tijelu koje bojkotuje izbore da da svoj glas jer neizlaskom umjesto njih glasaju najjače stranke. Najveća neizlaznost na izbore je upravo kod mladih ljudi koji ne samo da ne razumiju politiku, nego ih politika apsolutno ne interesuje te ne vide smisao u samom glasanju.

Nažalost, najvećim dijelom mladih ljudi korumpirane stranke uspijevaju da se održe na vlasti.

Iako je BiH posljednjih godina ojačala pravni okvir, kao i institucije za istraživanje i provedbu, koruptivne prakse su još uvijek široko prisutne u zdravstvu. Već dugi niz godina uobičajna je praksa da se ljekarima pored toga što su doprinosima plaćene medicinske usluge, dodatno plaćaju diektno od pacijenata kako bi pacijenti dobili više pažnje od medicinskog osoblja što uključuje doktore, hirurge i medicinske sestre. Uobičajna je praksa novčanog „darivanja“ da je u Bosni i Hercegovini ono postalo potpuno normalno. Manji broj ljudi shvata da su takva „darivanja“ zapravo mito.

„Moja porodica kada je neko u bolnici, nosi poklone i sestrama i doktorima, To je neka tradicija. Jednom smo morali čak dati hirurgu 300 maraka jer smo čuli da on uzima pred operaciju. Plašili smo se da ako ne damo, da će nonšalatnije operisati. No, ja više na to neću nasjedati. Neću davati, a ako vidim da je lošiji tretman, prijaviću“, rekao nam je Kenan, student mašinstva.

Korupciju možemo naći i u medijima. U Bosni i Hercegovini postoji veliki broj medija, daleko veći broj nego što je potreban ovako maloj zemlji. Kvantitetom broja medija je vidan loš kvalitet, te mediji da bi opstali ne izvještavaju o značajnim događajima za društvenu zajednicu već samo onima koji su im plaćeni. Javna je tajna da informacije koje dolaze u medije prvobitno prolaze kroz marketinške službe koje nakon provjere dostavljaju uredništvu.

Kompanije, organizacije i drugi subjekti ukoliko ne sarađuju sa madijem ne mogu očekivati da će njihova informacija bit plasirana u javnost. Ovakva situacija se ne dešava samo u privatnim medijima. Nažalost javni servisi također izvještavaju samo o onim događajima koji su plaćeni ili negativni. Forsiranjem negativnih vijesti prisiljavaju se kompanije, institucije, udruženja da surađuju sa njima kako ne bi bili na meti medija.

„Ne treba biti previše pametan pa vidjeti da su mediji pristrasni, i politički i ekonomski. U zavisnosti ko vlada sa njima. Ja koja ulazim u tu profesiju pokušaću biti nepristrasna i boriti se protiv toga. Možda dobijem priliku na nekom od objektivnijih medija koji će me u tome podržati“, kaže nam Azra, apsolventica žurnalistike. Barem jedno pozitivno razmišljanje za kraj.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.