Činjenice o mozgu i pamćenju koje mnogi ne znaju

Ljudski mozak je nevjerovatna mašina koja je još uvijek velika misterija. Pamćenje je još veća misterija, ali neke stvari o tome znamo.

02.04.2016.
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

1. Naučna istraživanja su pokazala da se ljudski mozak može prisjećati stvari iz maternice jer pamćenje počinje “raditi” 20 sedmica nakon začeća.

2. Prema studiji iz 2001. godine, ljevoruki ljudi imaju bolje pamćenje. Corpus callosum (žuljevito tijelo) pomaže u prisjećanju i veće je kod ljevorukih ljudi.

3. Ukoliko nisu zainteresovani za određenu temu, većina odraslih može zadržati pažnju na nečemu 20 minuta.

4. Kod djece u uzrastu od 4-5 godina razvija se hotimično (namjerno) pamćenje.

5. Odrasli ljudi najviše se sjećaju događaja iz vremena kad su imali između 15 i 25 godina. Događaji iz tog razdoblja mogu činiti čak 60 posto njihovih sjećanja.

6. Moguće je izbrisati loše uspomene. Studije pokazuju da beta blokatori onemogućavaju prisjećanje na određene događaje.

7. Pamćenje nikada ne propada. Jer nije pamćenje to koje propada, već naša sposobnost da određene sadržaje prizovemo u svijest.

8. Kratkoročno pamćenje može zadržati do sedam informacija istovremeno, ali samo na oko 20 sekundi.

9. Hipokampus u mozgu igra veliku ulogu u procesiranju sjećanja i on opada tokom vremena – do 80. godine 20 posto njegovih živčanih ćelija može biti izgubljeno.

10. Čovjek prosječno ima 70.000 misli u jednom danu!

11. Nemogućnost prepoznavanja ili pamćenja lica može biti rijedak oblik amnezije. Ona se zove prosopamnesia.

12. Alkohol onemogućava prenošenje informacija u dugoročno pamćenje. Iz tog se razloga alkoholičari ne mogu sjetiti prethodne noći.

13. Vizuelno pamćenje svjedoka vrlo je nepouzdano. Od 235 pogrešno optuženih osoba u SAD-u, za njih 75 krivi su nepouzdani svjedoci.

14. Da je ljudski mozak hard-disk, imao bi do 2,5 petabajta (2,5 miliona gigabajta) memorije.

15. Prisjećanje može da izmijeni sadržaj zapamćenog to jeste mozak može da stvori lažna sjećanja.

16. Pamćenje je nestabilno, takođe i nedostatak sna slabi pamćenje.

17. Pamćenje u novorođenčeta prvi se put manifestira kao sposobnost prepoznavanja.

18. Britanac Ben Pridmor može da za 30 sekundi memoriše tačan redoslijed 52 nasumice raspoređene karte.

19. Smatra se da jedna odrasla osoba se može sjetiti dvadeset do sto hiljada riječi.

20. Čudni fontovi (slova) lakše se pamte odnosno informacije napisane na neobičnim oblikom slova lakše se pamte nego sa običnim fontom.

(Pogled.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.