Ajna Jusić: Uspostavljanje kursa znakovnog jezika na UNSA je pružanje jednakih mogućnosti svim studentima

Prema statističkim podacima, u BiH trenutno ima šest visokoobrazovanih gluhih i nagluhih osoba. Samo četiri gluhe i nagluhe osobe pohađaju fakultete u Kantonu Sarajevo. Ajna Jusić, mlada aktivistkinja, feministkinja i borkinja za ljudska prava pokrenula je inicijativu "Znak znanja" koja bi omogućila gluhim i nagluhim osobama inkluzivnu nastavu na UNSA.

29.10.2018.

Razgovarala: Dženeta Rovčanin, STUDOMAT.ba

Ajna Jusić je mlada aktivistkinja, feministkinja i borkinja za ljudska prava. Bivša je polaznica Akademije za mlade lidere/ice u civilnom društvu. Na Akademiji je položila sve module, obavila praksu i nedavno je pokrenula inicijativu „Znak znanja“. Ova mlada djevojka je uspješno okončala dodiplomski studij na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu. Zaposlena je u Fondaciji CURE (feministička fondacija za ženska prava), a obnaša i funkciju predsjednice novonastalog Udruženja Zaboravljena djeca rata.

U tvojoj biografiji se navodi podatak da si uspješno okončala sve module na Akademiji za mlade lidere/ice u civilnom društvu. Kakve se aktivnosti sprovode na Akademiji? 

Akademija za mlade lidere u civilnom društvu je intenzivan jednogodišnji edukacijski program koji je osmišljen s ciljem osnaživanja i obrazovanja izuzetnih mladih koji imaju potencijal da postanu ambasadori promjene. Namijenjen je mladima čiji karakter, iskustvo i vrijednosti odražavaju njihovu strast za angažmanom, društvenom pravdom i aktivizmom.

Pohađanjem Akademije, polaznicima se pružaju višestruke prilike za primjenu stečenih znanja kroz intelektualno izazovne i stimulativne sadržaje. Koliko budućih lidera Akademija želi obrazovati?

Akademija ima za cilj obrazovati 20 mladih lidera/aktivista (u dobi od 19 do 25 godina) po principima učenja putem angažmana u zajednici (engl. service-learning). Sastoji se od tri osnovna segmenta: interaktivni tematski moduli s pažljivo odabranim oblastima učenjarealizacija vlastite inicijative svakog od polaznika kroz godinu danaobavljanje dvomjesečne prakse u organizacijama/institucijama/preduzećima prema afinitetima polaznika

Tvoja inicijativa nosi naziv Znak znanja i cilj inicijative je uspostavljanje kursa znakovnog jezika na UNSA. Kako i kada si došla na tu ideju?

Na samom početku kao polaznica Akademije, imala sam drugu inicijativu koju sam željela uraditi. Međutim, vrijeme je prolazilo, a pojavljivale su se određene poteškoće zbog kojih sam odustala od te prvobitne inicijative.

Jednu noć, onako mladalački i studentski, izašla sam s prijateljicom na piće, te sam joj se požalila kako sam ostala bez inicijative i kako jednostavno želim da uradim nešto dobro, želim da gradim velike osmijehe svojim malim radnim rukama.

Onako kroz priču, kaže mi prijateljica kako je oduševljena gospođom Jasminom Smajić. Pitala sam zašto je oduševljena. Ispričala mi je kako je gospođa Jasmina završila fakultet (a i sama ima oštećen sluh) bez asistenta i kako se snalazila, te kako se bez ikakve pomoći borila protiv sistema koji ju je natjerao da studira na taj način. Ostala sam zatečena.

Uzela sam telefon i guglala sam o Jasmini. Tada sam naišla na jedan odličan članak o njoj na Buki i u tom sam trenutku znala da je to-to. To je ono što želim i što hoću da promijenim.

Dalje, kroz priču i pokoje pivo, nastavila sam razgovor s prijateljicom. Maštale smo, razmišljale smo o hiljadu ideja: gdje početi, kako nastaviti, gdje stati, kako? Zatim smo zajedno došle na ideju kursa znakovnog jezika. Sutradan smo se opet srele i počele razrađivati ideju.

Tada smo dodavale i oduzimale, a nakon  toga sam s idejom otišla kod koordinatora Akademije  Adnana Pripoljca  i predstavila mu je. Dobila sam podršku od Adnana i od tog trenutka je inicijativa počela živjeti. Hvala prijateljici!

Koja je pozadina problema? Kako si shvatila da je uvođenje kursa znakovnog jezika neophodno?

Trenutno u Bosni i Hercegovini imamo šest visokoobrazovanih gluhih i nagluhih osoba. Tokom analize problema, istaknute su neke od sljedećih poteškoća: zatvorena vrata za zaposlenje (ukoliko su osobe uspjele završiti fakultet), dalje, ukoliko osobe upišu fakultet problem na koji nailaze jeste nastava odnosno proces praćenja nastave. Gluhi i nagluhi studenti nemaju tumače tokom predavanja, a to znatno otežava praćenje nastave i dodatno razvija probleme gluhim studentima u procesu učenja.

Koja je društvena korist ove inicijative? Koliko mladih gluhih i nagluhih osoba pohađa fakultete u Kantonu Sarajevo?

Samo četiri gluhe i nagluhe osobe trenutno pohađaju fakultete u Kantonu Sarajevo, a to se događa jer su roditelji i porodica uporni. Omogućavanjem adekvatnog pristupa gluhim i nagluhim osobama na Univerzitetu u Sarajevu značajno se pridonosi pozitivnoj slici navedenog univerziteta kao i samom povećanju inkluzivnog obrazovanja. Kao takva, inicijativa ima i društvenu korist u vidu slobode, solidarnosti i iskazivanja jednakosti bez obzira na međuljudske različitosti.

Koji je glavni cilj ovog projekta?

Glavni cilj projekta je uspostavljanje kursa znakovnog jezika pri Uredu za podršku studentima s posebnim potrebama UNSA u svrhu inkluzije osoba s oštećenjem sluha, odnosno, pružanje jednakih mogućnosti svim studentima.

Pored glavnog inicijativnog pitanja, kreirala si i anketna istraživanja. Ispitanici su mogli izraziti mišljenje, a ti si mogla procijeniti koji je stepen zalaganja studenata kada je u pitanju populacija s oštećenim sluhom. Da li su rezultati pozitivni?

Da. Preliminarno, rezultati su se pokazali visoko pozitivnim. Studenti su izrazili pozitivno mišljenje o ovoj inicijativi. Rezultati su pokazali da su mnogi studenti zainteresovani za polaganja ovog kursa i da su spremni volonterski pomoći u procesu inkluzije, odnosno da su spremni volonterski raditi i pomagati gluhim i nagluhim studentima tokom procesa studiranja.

Da li će uskoro biti dostupna online-publikacija s rezultatima istraživanja? 

Da, bit će uskoro.

Kakve sadržine će biti buduća publikacija?

U publikaciji će biti opisan i generalni problem navedene populacije, te sam proces dolaska na ovu ideju i njegovu realizaciju.

Koliko će kurs znakovnog jezika trajati?

Zamišljeno je da kurs traje u periodu od šest do devet mjeseci. Predavačice, tj. edukatorice, bi bile Jadranka Sidro i Jasmina Smajić koje predstavljaju Udruženje gluhih i nagluhih Kantona Sarajevo.

Kada bi kurs trebalo da počne?

Zbog drugih prepreka, početak kursa je prolongiran nekoliko mjeseci, ali se još uvijek aktivno radi na njegovom ostvarivanju. Očekujemo da će u idućih 6 mjeseci kurs početi na Univerzitetu u Sarajevu.

Ko su bili partneri i saradnici ove inicijative?

Posebnu zahvalnost upućujem SHL fondaciji koja je omogućila razvoj ove inicijative, a koja je i finansijski podržala realizaciju.

Svoju podršku i volju za saradnjom iskazao je i Ured za podršku studentima UNSA, odnosno predsjednica Lejla Kafedžić, profesorica Odsjeka za pedagogiju. Njihova podrška je od velikog značaja. Ured za podršku studentima je trenutno glavni i potencijalni partner koji bi provodio kurs znakovnog jezika na Univerzitetu u Sarajevu. Proces saradnje i uspostave kursa još traje u dogovoru s Uredom.

Zatim, Udruženje gluhih i nagluhih Kantona Sarajevo, Jadranka Sidro i Jasmina Smajić. Njihova uloga je od ogromnog značaja. Jadranka Sidro je predavačica budućeg kursa, a Jasmina Smajić asistentica. Udruženje svojim trudom i zalaganjem poboljšava uslove života navedene populacije. Također, bore se protiv stigme i diskriminacije koja vlada nad gluhim i nagluhim osobama u BiH.

Zahvalu dugujemo i Rektoratu UNSA. Uloga rektorata jeste odobravanje ove inicijative. O tome smo dosad razgovarali s gospodinom Miroslavom Živanovićem. Rektorat je dao podršku i ocijenio je inicijativu kao pozitivnu društvenu promjenu.

(Dženeta Rovčanin / STUDOMAT.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

Dženeta Rovčanin
Nehasanaginica i Mimosvijet. Apsolventica na Odsjeku za književnosti naroda BiH. Knjige su mi uvijek u torbi. Trenutno pišem baš o vama.