Ako ste razmišljali o dodatnom stručnom usavršavanju ili prekvalifikaciji, sigurno ste se zapitali koliko se to isplati i koliko koristi uopšte može imati na današnjem tržištu rada.
Takmičenje za dobijanje radnog mjesta u današnjim ekonomskim uslovima je oštrije nego ikad ranije. Kažu da samo 3% stanovništa radi svoj posao iz snova, a da biste taj posao dobili, često morate pokazati da bolje radite od desetine pa čak i stotine drugih kandidata. Situaciju dodatno otežava visoka nezaposlenost i ograničena ponuda poslova na tržištu, posebno za mlade koji su tek završili srednjoškolsko obrazovanje ili diplomirali.
Odluka o nastavku obrazovanja za sobom povlači puno truda, značajne investicije vremena, a obično i novca, te često i mukotrpno ponovno navikavanje na vraćanje u učionicu. Ipak, ulaganje u obrazovanje uvijek je dobra investicija, iz više razloga…
1. Konkurisanje za posao
Mediji nas gotovo svakodnevno informišu o tome koliko mladih s diplomom u ruci uzalud traži posao mjesecima, te koliko ih se razočaralo kad su shvatili da njihovo područje znanja nije traženo na berzi rada.
Opšte gledano, ljudi koji posjeduju diplomu visokog obrazovanja ipak lakše nalaze posao od ostalih. Što veći nivo obrazovanja postignete, imaćete manje konkurencije na konkursu za posao. Diplomiranih i stručnih specijalista na tržištu rada je ipak manje nego onih sa završenom srednjom školom, a magistara i doktora još manje. Imaćete veće šanse da dobijete posao iz snova ako se za njega ne takmičite sa stotinama drugih kod kojih je kategorija “obrazovanje” u biografiji potpuno jednaka kao i vaša.
2. Plata i pozicija
Većina nas može nabrojati primjere ljudi koji nisu diplomirali, a odlično zarađuju. Od genijalaca poput Billa Gatesa i Marka Zuckerberga, koji su odustali od fakulteta, preko rođaka koji na sezonskim poslovima zarade više preko ljeta nego drugi preko cijele godine, do poznanika koji radi posao koji ne traži visoko obrazovanje, a donosi dobre prihode. Ipak, takvi slučajevi su češće izuzetak nego pravilo.
Logično je da se ljudima s većim nivoom obrazovanja nude i poslovi sa većom platom, jer se podrazumijeva da su tokom svog studiranja i usavršavanja uložili u sebe više novca, truda i vremena od nekoga ko nije odlučio nastaviti obrazovanje. Magistrima će se nuditi veće plate nego tek diplomiranim osobama, a doktorima nauka veće nego magistrima.
To često vrijedi i za više pozicije u preduzeću, budući da su njima obično potrebna i veća znanja i vještine, od kojih se neke moraju steći formalnom edukacijom, a ne samo iskustvom u radu.
Ako ipak smatrate da imate veće prilike za dobru zaradu na poslu za koji (mislite da) nije potrebno nastaviti obrazovanje, zapitajte se: Koliko dugo ću moći raditi taj posao (samo sezonski, na kratak rok, na duži rok)? Kakve mogućnosti napredovanja mi pruža? Je li to nešto u čemu se pronalazim na duge staze i šta volim da radim?
3. Raspoloživost poslova
Iako vam se možda tako ne čini iz prve, osobe s višim nivoom obrazovanja imaju veće prilike za pronalaženje posla čak i u uslovima recesije. I kompanije koje su ranije zapošljavale mlade koji su tek maturirali, sada sve češće traže barem jednogodišnju/dvogodišnju specijalizaciju ili diplomu koja se stječe nakon tri godine studiranja. U situaciji kada mnogi traže zaposlenje, kompanije radije biraju da za istu platu zaposle nekoga ko ima diplomu i bogato neformalno obrazovanje, nego nekoga ko sve to nema.
4. Zadržavanje posla
Tržište rada je nestabilno kao i privreda, te mnogi ostaju bez posla već nekoliko mjeseci nakon početka rada. U situaciji kada preduzeće mora dati otkaz određenom broju radnika, često se prvo odlučuju otpustiti one s nižim nivoom obrazovanja.
Ako ste obrazovaniji, često će vam se pružiti i prilika da od početka dobijete višu radnu poziciju, koja sa sobom nosi više odgovornosti i važnije funkcije i zadatke. Preduzeće će se truditi da vas mentorira, da rastete zajedno s njim i da se što bolje uključite u posao. Tada se povećavaju i prilike da će vas zadržati na duže, jer su i oni uložili u vas.
Kad zapošljavaju ljude bez specijalizovanih znanja i kvalifikacija, preduzeća im obično nude niže, administrativne poslove, a često i svjesno planiraju da će ih zadržati na privremeni i kratki rok. Kada zagusti i kada je potrebno srezati troškove i smanjiti broj radnika, njima će prije dati otkaz, često i po pravilu “posljednji je došao, pa će morati i prvi otići”.
5. Unaprjeđenja i napredovanje u karijeri
Ako nađete posao sa završenom samo srednjom školom, manje su šanse da ćete dobiti unaprjeđenje. Ako ga i dobijete, vjerovatno će vam trebati puno duže nego nekome ko ima stručnije kvalifikacije od vas. S druge strane, ako posjedujete diplomu, ili uporedno s radom upišete fakultet ili kurs sa ciljem postizanja višeg nivoa obrazovanja, šanse za unaprjeđenje vam se poprilično povećavaju.
Puno preduzeća zahtijeva i da imate određenu diplomu ili viši nivo obrazovanja kako bi uopšte razmislili da vas unaprijede. Ako ćemo iskreno, malo ljudi će se zadovoljiti činjenicom da rade posao na kom nikad neće imati nikakve prilike za unaprjeđenje, napredovanje u karijeri ili veću platu. Sigurno nećete biti entuzijastični ni motivisani za rad ako pomislite da ćete pedesetak godina – od mladosti do penzije – raditi na istoj poziciji u kompaniji i za jednaku platu.
Iako je obrazovanje vremenski zahtjevno, a ponekad i skupo, ako pogledamo koja će vam blagodati sve donijeti u karijeri, ono se itekako isplati. Viši nivo obrazovanja – postignut kroz prekvalifikaciju, kurs, stručno usavršavanje, specijalizaciju ili studiranje na visokoj školi ili fakultetu – donijeće će vam veći raspon mogućih poslova koje možete obavljati, višu startnu poziciju, veću platu i veće mogućnosti za razvoj, unaprjeđenja i napredak.
Ako sve to želite ostvariti u svojoj budućoj karijeri, možete li sebi priuštiti da se konstantno ne obrazujete i usavršavate?
(EduCentar)