Uprkos tome što stalno slušamo kako vodoinstalateri zarađuju više za sedam dana nego fakultetski obrazovani ljudi mjesečno i kako je svaki zanat zlata vrijedan, statistika pokazuje da se oko tri posto djece više upisuje u gimnazije nego prije deset godina.
Trogodišnje škole upisuje oko 15 posto, gimnaziju skoro 30, a četvorogodišnje srednje skoro 60 posto djece.
Zajednica mašinskih škola Republike Srbije pokrenula je akciju sa Auto-servisima Srbije kako bi promovisali zanate – obilaze škole i objašnjavaju djeci koje su dobrobiti zanata.
Siniša Kojić, predsjednik Zajednice mašinskih škola Srbije, navodi da nam nedostaju zanatlije, a da su među najtraženijima bravari-zavarivači, mehaničari motornih vozila, industrijski mehaničari, operateri mašinske obrade.
– Dakle, jednostavno ti kadrovi su jako traženi, oni dobijaju posao sa svojih 17, 18 godina, ističe Kojić.
Tokom kampanje i obilaska škola dobijaju pitanja od roditelja i djece. Roditelje najčešće zanima sigurnost djece u školama i tokom prakse.
– Obuka tih zanata vrši se na mašinama koje potencijalno jesu opasne, ali kažem, uz dobru organizaciju kako u školskim radionicama tako i u kompanijama, svi rizici su svedeni na minimum, ističe Kojić.
Učenici nemaju dovoljno informacija o tome kakva sve zanimanja i škole postoje i šta bi trebali da upišu.
– Dio kampanja treba da bude usmjeren ka tome da objasni da nije zanatstvo samo fabrika, rad, pogotovo fabrike kakve mi znamo da su bile u očima njihovih roditelja ili baka i deka. Mi im pokazujemo kako sada izgledaju moderne fabrike, servisi. Tu su uslovi rada daleko, daleko bolji, ističe Kojić.
Ukazuje da školovanje za zanatliju ne znači kraj obrazovanja.
-Zanati možda trenutno pružaju uže stručno znanje, jer za tri godine ne možete baš da savladate sve ono što može za četiri u gimnazijama i u stručnim školama, ali naravno ne mora tu da bude kraj obrazovanja. Učenik može i nakon trogodišnjeg obrazovanja da nastavi dalje sa školovanjem i postane i akademski građanin. Ali zanatlije su nam neophodne, ističe Kojić.
“Nije tačno da samo loši đaci žele da budu auto-mehaničari”
Zaštitno lice kampanje je Nikola Jovanović iz Obrenovca, javnosti poznatiji kao „mali serviser“. Ima 14 godina, a majstoriše od najranijeg djetinjstva. U školama će stajati plakati sa njegovim likom.
Vršnjacima i onima koji su još mlađi od njega poručuje da treba da upisuju tehničke i mašinske škole.
– Odlučio sam da upišem elektrotehničku školu, smjer za računare, jer će dosta novih vozila, a neka već sada imaju računare u automobilima. Trebaće u servisu čovjek koji će raditi na dijagnostici, ukazuje Jovanović.
Ukazuje da mehaničarski posao nije prljav i da nije tačno da samo loši đaci žele da budu auto-mehaničari.
– Ja sam odličan đak, ali neću sebe da dajem za primjer, ali mogu da dam mog glavnog majstora Nikolu koji je bio odličan đak, ali je postao auto-mehaničar iz ljubavi, kaže Jovanović.
Živković: Problem sa majstorima, problem tržišta
Radovan Živković iz Ministarstva prosvjete Srbije navodi da se naš sistem srednjeg obrazovanja prilagođava svetskim tendencijama gdje, kako kaže, pokušavamo da predvidimo budućnost.
– A budućnost nam kaže da je potrebno jako opšte obrazovanje i da je jedna od ključnih kompentencija koju čovjek treba da stekne – sposobnost da uči, tako da se u tom kontekstu procenat učenika koji upisuje gimnaziju posljednjih godina povećava, ali treba imati na umu i da je naše stručno obrazovanje u velikoj mjeri i opšteobrazovno – imamo jak korpus opšteg obrazovanja u okviru stručnog i mnogi naši učenici iz stručnih škola nastavljaju da studiraju i to uspješno, navodi Živković, piše Bastabalkana.com.
Država i sistem treba da informišu mlade o tome šta je obrazovanje, šta nudi, kakve perspektive uopšte na tržištu rada će se otvarati u budućnosti, a da svako donosi odluku za sebe.