Upoznajte uspješnu studenticu Nevresu, ponosnu Romkinju koja ruši predrasude

"Uzdignute glave koračam kroz život," poručuje Nevresa.


nevresa mujic
Foto: Megafon.ba

Romi su najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini, koju prati i najviše predrasuda. Ipak, važno je akcentirati da je to nacija sa brojnim kvalitetima, koji u našem društvu još uvijek nisu dovoljno vidljivi. Iako je njihova integracija jednostavnija, brojne probleme Romi i dalje nose na svojim leđima.

Na prostoru Evrope trenutno živi okvirno 11 miliona Roma, dok je na osnovu posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini utvrđeno njih blizu 12.500. Međutim, iz nevladinih organizacija tvrde da je u pitanju znatno veći broj jer se na popisu mnogi nisu željeli izjasniti kao pripadnici te nacionalne manjine.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Romi su jedna od ukupno 17 nacionalnih manjina koje su prisutne u Bosni i Hercegovini, a specifični su po najvećoj izloženosti stigmi i diskriminaciji. Međutim, oni su kroz historiji ispisali brojne lijepe priče.

A upravo lijepa priča prati i 21-godišnju Nevresu Mujić iz Tuzle, koja s ponosom ističe to da je Romkinja. Svojim primjerom svakodnevno ruši predrasude, a uzdignute glave uspješno i odvažno korača kroz život.

 – Veoma sam ponosna na to što jesam i to nikada nisam krila. Za mene je čast i zadovoljstvo kada pričam o tome da sam Romkinja, ispunjena sam, srećna i sve svoje dosadašnje ciljeve sam ispunila. Ponosna sam i zadovoljna svojim postignućima i sretna sam jer se kao Romkinja nalazim na mjestu na kojem jesam, kao uposlenica, ali i studentica. Moj sljedeći cilj se odnosi na to da svoje obrazovanje okončam, dobijem diplomu i napredujem dalje u svom poslu, kaže Mujić na samom početku razgovora za Klix.ba.

Nakon završetka osnovne i srednje škole, ova mlada djevojka nije željela završiti sa obrazovnim procesom te je upisala Visoku školu za turizam i menadžment. Uz dalje školovanje sebi je pronašla i posao u Udruženju žena romkinja Bolja budućnost u Tuzli.

 – U posljednje vrijeme pripadnici romske nacionalnosti odlučuju se na školovanje, usavršavanje i zapošljavanje. Naravno, ne treba izbjegavati one bolne tačke koje se tiču nas, ali ja volim isticati pozitivne priče o onim Romkinjama koje su završile svoje obrazovanje ili studiraju, koje rade na visokim pozicijama te su ostvarene, nastavlja Mujić.

Na njenom životnom putu, posebno u dosadašnjem periodu obrazovanja, bilo je i teških trenutaka. Na svojim leđima veliki teret stigme i diskriminacije nije osjetila, međutim, takvim situacijama svjedočila je među svojim prijateljima.

 – Nažalost, gledala sam diskriminaciju koja se dešava nad drugim Romima i Romkinjama u školama, što je na njih utjecalo veoma bolno. Sve to se dešavalo i u zdravstvenom te općenito društvenom sistemu. To me mnogo žalostilo i doticalo, navodi Mujić.

Život Roma mora biti bolji

Kada govorimo općenito o društvenom položaju ove nacionalne manjine, skoro sve slabosti koje Romi desetljećima proživljavaju u BiH prisutne su i danas, iak je naša zemlja potpisnica važnijih deklaracija o poštivanju ljudskih prava Ujedinjenih naroda (UN).

 – Za razliku od prije 10 ili 15 godina, Romi u BiH su u neznačajno boljem položaju. I dalje imamo zajednice koje su bez struje i vode, a imamo Rome i Romkinje koje su bez zaposlenja, djecu koja nisu upisana u matične knjige rođenih, ali i onih starijih koji nikada nisu izvadili lične dokumente, kaže za Klix.ba Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja Bolja budućnost.