Prof. dr. Larisa Velić, dekanesa Pravnog fakulteta UNZE, govori o namjeri Hrvatske da nuklearni otpad odlaže na granici s BiH, te međunarodnim projektima Univerziteta, piše Oslobodjenje.ba.
– Otpad iz atomskog skloništa je veoma opasan i jasno je da se ne može jednostavno baciti na neko smetljište. U državama EU svaki put kada se transportuje atomski otpad, na ulicama se organizuju demonstracije, gledamo ljude kako se vežu za tračnice ili kako parkiraju traktore na cestu kako bi onemogućili transport, kaže dekanesa PFUNZE, prof. dr. Larisa Velić.
Uspostavljeni trend
– Kada je riječ o odlaganju nuklearnog otpada u općini Dvor, na granici Hrvatske uz Bosnu i Hercegovinu, možemo konstatovati da je riječ o samo jednoj u nizu aktivnosti koje RH provodi kršeći međunarodne i domaće propise u odnosu prema BiH. Pored faktičke eksproprijacije naše imovine, koja se bez naknade provodi na teritoriji Hrvatske, negiranja prava BiH kao pomorske države te otvorenog miješanja u pitanja ustavnopravnog i političko-teritorijalnog sistema, odlaganje nuklearnog otpada u općini koja graniči sa BiH samo je logičan slijed uspostavljenog trenda na koji bh. vlasti ne reaguju na odgovarajući način. S obzirom na to da se Dvor nalazi u neposrednoj blizini granice sa BiH, u dijelu Republike Srpske, ovaj put član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda nije mogao direktno staviti interese RH ispred interesa građana RS-a. Sada postoji politička volja, ali i pored toga, još nemamo adekvatna rješenja, ističe prof. Velić.
Dekanesa naglašava da bi, bez obzira na to što bi se u Čerkezovcu uskladištio samo srednje i nisko radioaktivni otpad, štetne posljedice bile nesagledive i prisutne jako dugo.
– Niski i srednji radioaktivni otpad čini oko 90 posto volumena radioaktivnog otpada, a riječ je o kontaminiranim dijelovima postrojenja, alatima ili laboratorijskoj opremi, zaštitnoj odjeći, iskorištenim filterima, nekim radioaktivnim hemikalijama i slično. Trgovska gora leži nedaleko od ušća rječice Žirovac u Unu, odnosno Nacionalnog parka prirode, a vodeni tokovi ne poznaju državne granice. Ugroženi su cjelokupni ekosistem i zračni prostor. Hrvatska pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada pokušava riješiti bez konsultacija sa susjednom državom, kršeći pri tome obaveze utvrđene međunarodnom konvencijom (ESPO). Nedostatak transparentnosti i izbjegavanje uključivanja nadležnih tijela iz BiH u svrhu utvrđivanja da li su ispunjeni uslovi za skladištenje navedenog otpada upućuju na to da navedena lokacija ipak ne ispunjava potrebne uslove za skladištenje, govori Velić.
Podsjeća kako je BiH prije nekoliko mjeseci formirala ekspertni tim, ali, nažalost, od tog tima još nismo dobili ni naznake nekog konkretnijeg rješenja. Dekanesa Velić se osvrće i na međunarodne projekte fakulteta na čijem je čelu.
Lažne vijesti
– Ponosni smo na novu saradnju i na implementaciju jednog novog interaktivnog projekta. Radi se o e-kursu o cyber higijeni na kojem će svaki polaznik dobiti odgovarajuća znanja o osnovnim pravilima sigurnosti u digitalnom okruženju. Pravni fakultet je nedavno zaključio Memorandum o saradnji s neovisnom nevladinom organizacijom CRDFGlobal, te je tako svim studentima Univerziteta u Zenici omogućeno da nauče o glavnim opasnostima u digitalnom prostoru, da razumiju vrste ličnih podataka koji su cilj hakerskih napada i da nauče načine kako zaštititi lične podatke, elektronske uređaje i izvore podataka. Jednako tako, našim smo studentima omogućili da besplatno steknu znanja kako da identificiraju izvore lažnih vijesti i kako da spriječe cyber prevare. E-kurs se sastoji od deset modula animiranih trening-videa, nakon kojih student rješava finalni test i, ukoliko položi, dobija certifikat o završenoj obuci. Važno je istaći da se ovaj projekt implementira uz podršku ureda State Departmenta, koordinatora za američku pomoć Evropi i Aziji. Nakon svega, ovo je potvrda da PFUNZE kontinuirano radi na jačanju i promovisanju međunarodne saradnje, zaključuje Velić.