Prema Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju UNDP-a bh. građani su se školovali u prosjeku svega 8,3 godine i po ovom kriteriju BiH zauzima najgoru poziciju u regionu.


Prema Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju UNDP-a bh. građani su se školovali u prosjeku svega 8,3 godine i po ovom kriteriju BiH zauzima najgoru poziciju u regionu.

U istom izvještaju navodi se da su se Slovenci u prosjeku školovali 11,7 godina, Crnogorci 10,5, stanovnici Albanije 10,4 godine, Srbije 10,2, a Hrvatske 9,8 godina, prenose Nezavisne novine.

– Sasvim je jasno da su ukupni postignuti rezultati obrazovanja u BiH niski u odnosu na regiju, ocjenjuju autori spomenutog izvještaja.

Aleksandra Nikolić, profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu, koja je učestvovala u izradi ovog UNDP-ovog izvještaja, podsjeća da smo, za vrijeme proteklog rata u BiH, bili u hibernaciji, koja je, u postratnom periodu, prerasla u poluhibernaciju, u kojoj smo čekali hoće li se promjene dogoditi ili, pak, neće.

– Stalno stojimo u mjestu, dok drugi idu, što znači da zaostajemo za ostalima. U tom kontekstu, porazna je činjenica da je prosječan broj godina školovanja u BiH nešto veći od osam, ocjenjuje Nikolićeva.

Ona kaže da modernizacija zahtijeva da budemo obrazovani, kako bismo bili spremni za ono što dolazi, a što će, moguće je, biti i teže nego što je to slučaj danas.

– Ako ništa drugo, morate da imate bar srednje obrazovanje kako biste znali gdje je suština promjene, te kako u toj promjeni da se uklopite i nađete put koji će vas odvesti u napredak, naglašava Nikolićeva.

Razočaran je spomenutom statistikom i Žarko Kovačević, direktor Srednje škole “Sokolac” iz Sokoca, koji kaže da se iz svega može izvući katastrofalan zaključak.

– Ne može biti krivo naše nasljeđe, odnosno ono što se dešavalo prije 70 ili 80 godina. Zemlja smo u tranziciji, trebalo bi da prioritet bude na obrazovanju, kako bismo išli naprijed. Prosto ne mogu da vjerujem da je prosjek godina školovanja u BiH tako nizak, naglašava Kovačević, koji je i član Predsjedništva Aktiva direktora srednjih škola RS.

Prema njegovim riječima, obrazovanje je najbitnije za prosperitet svake države, pa i BiH.

– U našoj školi bilo je slučajeva da se djevojčice, njih možda pet, udaju prije nego što su školu završile. Ali, srećom, nastavile su naknadno školovanje, napominje Kovačević.

Žao je i Draganu Gnjatiću, predsjedniku Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, što smo, kada je riječ o prosjeku godina školovanja, na tako niskim granama. On zbog toga poručuje da bi vlast trebalo da povede računa o ovom problemu.

– Imamo one koji nisu uopšte išli u školu. Bar oni do 40 godina bi trebalo da idu u škole za odrasle, kaže Gnjatić.

Inače, iz UNDP-a podsjećaju da UNICEF-ova statistika pokazuje stopu upisa u srednje škole od 89 odsto u BiH (u 2010. godini), ali mnoga od ove djece, koja se upišu u srednju školu, odustanu ili ne maturiraju.

Ističe se da je, na primjer, korištenje računara sve raširenije među mladima u BiH, ali da se ta vještina uči uglavnom u srednjoj školi i nakon nje.

Koliko su se, u prosjeku, školovali građani država u regionu:

  • Slovenija: 11,7
  • Crna Gora: 10,5
  • Albanija: 10,4
  • Srbija: 10,2
  • Hrvatska: 9,8

(nezavisne.com)