U objavljenim podacima Eurostata istaknuto je da samo jedan od deset hrvatskih studenata i srednjoškolaca, odnosno mladih ljudi koji se obrazuju, radi tokom školovanja. Ovaj broj je dramatično nizak u poređenju sa zemljama poput Nizozemske (73 posto), Danske (52 posto) i Njemačke (45 posto), gde veći broj mladih radi paralelno sa školovanjem.
Podaci za BiH nisu objavljeni, međutim, studentski život u BiH nije nimalo jeftin. Stoga se studenti nerijetko odlučuju raditi povremene poslove paralelno uz školovanje, piše Crna-hronika.info.
Ono što je najbitnije za prijavu u studentski servis u BiH status je redovnog studenta. Poslovi su različiti, a uglavnom je riječ o čišćenju, utovaru, slaganju u skladištu, promocijama, teškim fizičkim poslovima. Također, studenti često znaju raznositi letke ili račune.
Za ove poslove studenti mogu zaraditi od 3 do 10 KM po satu, a za neke poslove čišćenja dnevnica je od 25 do 30 KM. Ipak, službenih brojeva o broju studenata koji rade u BiH nema. A u FBiH nema ni zakona kojim je reguliran rad studenata.
Zakon o radu redovnih studenata i učenika trenutno ne postoji u Federaciji BiH, što predstavlja pravni propust i rezultira jačanjem “crnog tržišta” kada je u pitanju taj sektor, ali i dovodi do “stanja pravne anarhije” u kojem pravne osobe koje obavljaju djelatnost posredovanja prema vlastitim željama i stavovima utvrđuju sistem i pravila rada, koja često nemaju zakonsko uporište jer oblast nije zakonski regulisana, a poslodavci nemaju alternative po pitanju suradnje s njima.
Međutim, redovni učenici i studenti koji su zainteresirani za samofinansiranje uskoro bi prvi put u FBiH mogli dobiti zakonski okvir koji će im regulisati sva prava iz radnih odnosa. Sredinom marta u proceduru je upućen nacrt Zakona o radu redovnih studenata i učenika u FBiH te se tekst tog zakonskog rješenja nalazi među materijalima u proceduri Zastupničkog doma FBiH.
Navedeni nacrt zakona definira, među ostalim, najnižu satnicu koja se može isplatiti redovnom učeniku ili studentu, kao i visinu toplog obroka. Ako se navedeni zakon usvoji u formi u kojoj je predložen, minimalna naknada za obavljanje poslova iz tog zakona po radnom satu iznosila bi 3,50 KM, što znači da poslodavac ne smije učeniku ili studentu isplatiti manji iznos od navedenoga po ostvarenom satu rada, s tim da Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH može donijeti odluku o povećanju minimalne naknade. Također, učenik ili student koji obavlja posao u trajanju od najmanje četiri sata tiokom jednog dana ima pravo na odmor u trajanju od 30 minuta i naknadu za topli obrok od minimalno 5 KM. Izvršitelj može raditi najviše 80 sati tokom jednog kalendarskog mjeseca i ne više od osam sati dnevno.
Zakon propisuje i da će Ministarstvo financija FBiH i Porezna uprava FBiH najkasnije 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona usvojiti podzakonske akte kojima se definira način oporezivanja osoba, odnosno redovnih studenata i učenika.
– Mnogobrojne kompanije imaju potrebu i interes za angažmanom redovnih studenata i učenika, ali se ne odlučuju na realizaciju zbog straha od potencijalne neregularnosti samog procesa. Ovim zakonom omogućio bi se legalan rad redovnim studentima, stjecanje prakse i radnih navika tokom školovanja, što će im poboljšati položaj na tržištu rada nakon završetka obrazovanja.
Također im se omogućava stjecanje zarade, što predstavlja rasterećenje roditelja, ali i samih učenika i roditelja tokom školovanja, navodi se u obrazloženju spomenutog zakona.