Otkrivanje stvarnih ili navodnih plagijata doktorskih disertacija posljednjih mjeseci je česta tema u Njemačkoj. To pogađa i poštene mlade naučnike. Oni strahuju da će njihov naučni rad izgubiti na ugledu, navodi Deutsche Welle.

Sedam spratova, pedeset naučnika, jedno naučno područje – sve se to može naći u Hamburgu, u ulici Warburgstrasse 26. To je samo nekoliko stotina metara od univerziteta. I tu se istražuje kultura manuskripata u Aziji, Africi i Evropi. Naučnici s jedanaest azijskih, afričkih i evropskih filologija, s područja historije umjetnosti i muzike, informatike i istraživanja materijala rade skupa. Mnogi od njih rade na svojoj doktorskoj disertaciji.

Meike Zimmermann želi doktorirati iz japanologije. Zajedno s još 20 kolega sjedi u paviljonu jednostavne bijele nove zgrade. Uživa u ozračju koje tu nalazi. “Tu čovjek ima automatski kontakt s drugim naučnicima i doktorantima i ne radi u osami”, kaže ova mlada naučnica. Lijepo joj je po cijeli dan se baviti naukom.

Zainteresovano Meike Zimmermann sluša predavanje u Colloquiumu. Sedmično predstavljanje naučnih radova i diskusija i njima samo je jedan dio strukturiranog programa promocije. Tu su još predavanja i izlaganja vanjskih predavača. Finansijskih problema ovi mladi naučnici nemaju. Meike Zimmermann za svoj rad na univerzitetu mjesečno dobiva 1.500 eura neto.

Japanski univerziteti zapošljavaju samo doktore

Sve više njemačkih univerziteta nude takve programe za promociju kako bi privukli mlade naučnike. Pa ipak, još uvijek samo deset posto mladih naučnika svoje doktorske disertacije pišu u sklopu ovakvih programa. Nedostaje novca za takve programe, a broj studenata koji žele napraviti doktorsku disertaciju je velik. Prema podacima Saveznoga statističkog ureda Njemačke u zimskom semestru 2010/2011. bilo ih je oko 200.000 u zemlji.

U posljednje vrijeme se njihov broj stalno povećavao. Jer, ko ima doktorsku titulu lakše pravi međunarodnu karijeru. To vrijedi i za japanologiju, kako naglašava hamburški profesor Jörg Quenzer. “Ako se čovjek želi zaposliti na japanskom univerzitetu kao stručnjak za jezik, u međuvremenu u svakom slučaju mora imati doktorsku titulu”, kaže on. Prošlo je vrijeme kad je bilo dovoljno stručno znanje. Osim toga u kulturama istočne azije se jako cijeni to da se neko nekom temom intenzivno bavi godinama, kaže ovaj japanolog.

Manje literature, manje plagijata

Meike Zimmermann se nije zbog karijere odlučila za doktoriranje. Ona je već imala radno mjesto u Japanu. Ali, zbog interesa za japansku historiju vratila se na univerzitet. Za nju je doktorska disertacija neka vrsta dodatnog obrazovanja u koje ova 29-godišnja žena ulaže puno energije. Zato je ljute stalno novi slučajevi u kojima se istaknutim političarima prebacuje plagiranje doktorske disertacije. Strahuje da će opasti vrednovanje doktorskih radova.

I na hamburškom Centru za etiopistiku “Hiob Ludolf”, na kojem se istražuje kultura i jezik Etiopije i Eritreje, prate izvještaje o pokušajima krivotvorenja doktorskih disertacija. Na tom malom naučnom području pokušaji plagiranja nisu problem, kaže voditelj Centra, profesor Alessandro Bausi. Tu bi brzo upalo u oči kad bi doktorant prepisao druge naučne radove, jer tu nema puno literature. “Univerzitet nam je stavio na raspolaganje software kako bismo mogli provjeriti jesu li dijelovi teksta plagijat ili ne”, kaže Bausi.

Nedostatak vremena nekad frustrira

Dvoja vrata dalje sjedi Angela Müller koja pod vodstvom profesora Bausija piše doktorski rad o promjeni uloge i vlastitog poimanja žena u Etiopiji. Ona je sama odabrala temu i predložila je profesoru. 90 posto doktoranata u Njemačkoj bira ovaj tradicionalni put do doktorske titule. Finansiraju se ili uz pomoć stipendija ili tako što rade pola radnog vremena. Angela Müller radi kao asistentica svom profesoru, a svoju disertaciju piše usput.

Ova 34-godišnja etiopistica je s doktorskim radom počela 2010., a kraj još nije na vidiku. Nastoji odvojiti dane kad će se moći potpuno koncentrisati na doktorsku disertaciju. Bilo je perioda kad je bila frustrirana jer nije imala dovoljno vremena za bavljenje doktorskom disertacijom. Ali, njeno veliko oduševljenje Etiopijom je motivira da nastavi: “Smatram to velikim dobitkom da svoju temu mogu naučno obraditi, to se jednostavno novcem ne može platiti”, navodi ona.

(dw.de)

Prethodni članakRS: Ispit položi šest od deset studenata
Naredni članakGdje žive najobrazovaniji ljudi svijeta?

STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.