Iako Univerzitet u Banjaluci još nema objedinjene podatke o prolaznosti studenata iz godine u godinu studija, u Rektoratu ističu da ona na većini fakulteta iznosi oko 60 posto, što smatraju zadovoljavajućim podatkom.

Univerzitet u Istočnom Sarajevu, s druge strane, raspolaže podacima o prolaznosti za sve studijske programe za akademsku 2010/11. Na nekim tamošnjim fakultetima prolaznost na višu godinu studija je od 50 do visokih 97 posto, koliko bilježi Fakultet poslovne ekonomije na trećoj godini.

Stanko Stanić, rektor Univerziteta u Banjaluci, rekao je da će informacioni sistem koji je u pripremi omogućiti praćenje ovih podataka.

“Nikom nije izgovor da nema računarske podrške da to radi ili ne, jer je to moguće završiti običnim digitronom. Analiza je rađena uvijek i kada nije bilo računara. Po informacijama koje dobijamo, na većini fakulteta prolaznost je zadovoljavajuća, oko 60 odsto, i to je podatak kojim možemo biti zadovoljni”, kazao je Stanić.

Kosta Lovre, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci, kaže da studenti moraju biti zadovoljni prolaznošću.

“Ako šest od deset studenata položi ispit, onda je to dobro. S te strane ne možemo biti nezadovoljni. Da ima pojedinačnih problema i profesora gdje je prolaznost niska – to je tačno, ali onda treba da se bavimo tim pojedincima i tim predmetima. Nije u redu generalizovati stvari”, rekao je on.

S druge strane, na visokoškolskim ustanovama u regionu kriteriji su daleko oštriji. Tako se na Univerzitetu u Beogradu neki ispiti polažu i po deset puta. Analize Univerziteta u Beogradu pokazuju da na svakom fakultetu ima bar 10 posto ispita čija je prolaznost ispod 30 posto. Zato će ubuduće svake godine provjeravati prolaznost predmeta na osnovnim studijima i kažnjavati profesore kod kojih je prolaznost ispod 30 odsto.

“Prolaznost se redovno prati poslije svakog ispitnog roka, ali Univerzitet nema objedinjene podatke za svih 320 studijskih programa. To će biti moguće tek kada se uskladi informacioni sistem. Ipak, to ne znači da se ne zna šta se dešava na svim fakultetima ili predmetima”, kazao je Vladimir Marković iz Sektora za studije i nauku Univerziteta u Beogradu.

Studentima te visokoškolske ustanove ne idu na ruku izmjene Zakona o visokom obrazovanju koje predviđaju da se 2013/14. godine broj ispitnih rokova smanji na pet, a uslov za budžet poveća na 50, a godinu poslije toga i na 60 ECTS bodova. Studenti će, kažu, pristati na to samo ako fakulteti počnu da primjenjuju osnovne principe Bolonjske deklaracije.

S obzirom na specifičnost obrazovnog sistema u Hrvatskoj, tamošnji univerzitetski profesori insistiraju na tome da se pooštre kriteriji na državnoj maturi jer studenti proteklih godina pokazuju ozbiljan pad u kvalitetu i uspjehu.

Bez obzira na podatke o prolaznosti, Senat Sveučilišta u Zagrebu odlučio je da podigne kriterije za upis na gotovo sve fakultete u ovoj akademskoj godini jer se želi profilisati kao elitniji univerzitet, što će, kako kažu, biti veoma važno kada Hrvatska uđe u EU u kojoj vlada visok nivo konkurencije u kvaliteti obrazovanja.

Iako loša prolaznost na predmetima nekih profesora na fakultetima u RS mnoge studente tjera na obnovu godine, još nema pravih analiza gdje su “uska grla” i šta treba mijenjati. Nadležni, ipak, upozoravaju da mjere treba da budu pažljivo određene, kako rezultat ne bi bio kontraproduktivan jer postoji opasnost da profesori, u strahu od eventualnih kazni, studentima upisuju nezaslužene šestice.

Radoslav Grujić, prorektor za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da se tek spremaju za analizu podataka za ovu godinu. “Radićemo ozbiljnu analizu po svakom studijskom programu i predmetu da vidimo gdje su uska grla da bismo ih otklonili i utvrdili razloge za nisku prolaznost”, objasnio je Grujić.

(Nezavisne.com)

Prethodni članakERASMUS: I dalje upitno finansiranje programa studentske razmjene u EU
Naredni članakTeška borba za doktorsku titulu u Njemačkoj

STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.