U Bosni i Hercegovini čak 15 posto stanovništva ili 400.000 građana nema završen ni osnovni nivo obrazovanja, iako je ta vrsta školovanja definirana kao ustavna obavezna. Frapantan je podatak da je u našoj zemlji čak pet posto stanovništva potpuno nepismeno!


U Bosni i Hercegovini čak 15 posto stanovništva ili 400.000 građana nema završen ni osnovni nivo obrazovanja, iako je ta vrsta školovanja definirana kao ustavna obavezna. Frapantan je podatak da je u našoj zemlji čak pet posto stanovništva potpuno nepismeno!

Članica Evropske akademije nauka prof. dr. Lamija Tanović naglašava da je Bosna i Hercegovina, kada se govori o pismenosti, u očajnoj situaciji, prenosi “Dnevni avaz”.

– Naročito je ruralno stanovništvo hendikepirano i to ženska djeca, koja se masovno ne šalju u škole, jer je skupo, a svijet osiromašio, područne škole uništene. Općine ne vode računa o tome da plaćaju prijevoz djeci do škola, kao što je slučaj u svom civiliziranom svijetu. Sve u svemu, vrlo tužna i teška situacija, ukazuje prof. Tanović.

Naglašava da napredne zemlje prave projekte, jer se ne može razvijati ekonomija bez obrazovanja.

– To je osnovno, kada pogledate države koje su u posljednjih 20 godina napravile „bum“, vidite da su to one koje su forsirale obrazovanje, a među kojima su Finska i Irska. To su pametne zemlje. Mi ništa nećemo moći postići, ni oporaviti ekonomiju, ni politiku, bez unapređenja obrazovanja. Nažalost, kod nas šugava politika manipulira neukim ljudima, ističe Tanović.

Profesorica potcrtava i da je BiH na prostoru bivše Jugoslavije bila posljednja na ljestvici pismenosti i 1991. godine

– Tada je bilo nekih zapanjujućih devet i više posto nepismenosti. Mi smo, dakle, već bili ušli u ove naše nevoljne godine kao prilično zaostali u smislu elementarne obrazovanosti. A onda su došle sve strašne godine i Dejton, koji je unakazio i obrazovanje. Kod nas tom oblasti gospodari 14 ministarstava, a to znači niko, jer u osnovi nemaju pravi mandat. Osim toga, u političkim projektima obrazovanje nikada nije došlo na vrh ljestvice prioriteta, navodi profesorica Tanović.

– Više ne znate šta je privatni, a šta državni fakultet. Škole uvode neke svoje predmete, a da ne govorim da ima vrlo malo napora da se taj broj nepismenih i polupismenih smanji. Više nije samo pismenost da znate čitati i pisati, već morate imati kompjutersku pismenost, znati se služiti raznim tehnologijama, zaključuje prof. Tanović.

(avaz.ba)