Studenti u EU obiđu svijet u vozovima, a šta je sa studentima u BiH?

U BiH nisu strateški povezani centri, općine i gradovi gdje ljudi svakodnevno putuju i gdje bi im voz bio najbolja moguća opcija zbog gužvi u saobraćaju.


woman waiting at train station platform for train to arrive
Foto: Envato

U BiH nisu strateški povezani centri, općine i gradovi gdje ljudi svakodnevno putuju i gdje bi im voz bio najbolja moguća opcija zbog gužvi u saobraćaju.

Putovanje vozom se potcjenjuje u Bosni i Hercegovini, dok je u razvijenim zemljama svijeta posebno u Evropskoj uniji, to moderni vid transporta koji je posebno aktuelan sada u kontekstu “zelene agende”, odnosno viših ekoloških ciljeva jedne zemlje i jedne ekonomije. Da bi u Bosni i Hercegovini došlo do povratka građana željezničkom prijevozu, mora se potaknuti potražnja zašto je potrebna posebna marketinška ponuda.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Nažalost, javne željezničke kompanije nisu pokazale načine da razviju adekvatnu marketinšku ponudu, odnosno da pokrenu vlastitu potražnju.

To konkretno znači da putovanje vozom treba učiniti atraktivnim, da je potrebno koristiti sve elemente marketinškog miksa što znači, pojašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić, da to mora biti dobar proizvod, da vozovi moraju biti održavani, a njihova unutrašnjost takva da vožnja u njima predstavlja zadovoljstvo.

– Potrebno je kreirati dobru promociju, možda angažovati i neke poznate ličnosti da promovišu putovanje vozom, moraju se koristiti elementi promotivnog miksa tipa unapređenja prodaje, u smislu da se promoviraju neki popusti za studente i starije generacije, potrebno je raditi na cijeni koja mora biti prihvatljivija od klasičnih vidova transporta ili blago rečeno malo viša, i naravno sve to se mora učiniti dostupnim u smislu da se karte kupuju preko interneta, ističe Čavalić.

Obnoviti infrastrukturu i poboljšati marketing

Dodaje kako je postojeća infrastruktura daleko ispod tog nivoa i mogućnosti, tako da je vrlo teško za očekivati da će se putovanje vozom učiniti atraktivnijim i da će se ubrzati taj proces u skorijoj budućnosti.

– Zato je potrebno obezbijediti baznu infrastrukturu, ulagati u željeznice i željeznički saobraćaj. S druge strane, potrebno je ulagati u marketinški potencijal navedenog, a toga nažalost nema. Ono što je također problem, jeste to da se nisu strateški povezivali neki centri u Bosni i Hercegovini, općine i gradovi gdje ljudi svakodnevno putuju i gdje bi im voz bio najbolja moguća opcija zbog gužvi u saobraćaju itd. Dakle, ako se zaista želi raditi na tome, mora se pristupiti sistemski i strateški umjesto da se nude neka paušalna rješenja od kojih nema velike koristi, nastavlja Čavalić.

Vijest da je nakon više od osam godina ponovo uspostavljena linija Sarajevo – Ploče, unijela je tračak nade u mogućnost povratka željezničkom putničkom prijevozu u Bosni i Hercegovini. No, čini se kako to nije dovoljno da bi se mlade vratilo u vozove.

– Proradio je Galileo sa svojom ‘ipak se kreće’! Dogovor je napravljen između operatera i to je dobar znak, bar za sezonu. Što se tiče mladih, mora se puno poraditi na promociji sektora željeznica koje i danas imaju svoje strukovne škole. Postoji smjer na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu, a i u Doboju. No, dosadašnji status željeznica i njena bremenitost neriješenih finansijskih problema, učinilo je sve suprotno od promocije prema mladim ljudima, kaže Enes Čovrk, stručnjak za željeznički saobraćaj sa Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu.

Dodaje kako su nekada željeznice redovno davale stipendije za strukovne škole i fakultete, a danas toga nema i sve je, na određen način, prepušteno stihiji.

– Za opstanak sistema, mora se obrnuti proces i omogućiti željezničkoj infrastrukturi da ‘diše’ u finansijskom smislu. Tada će se otvoriti fleksibilan prostor za privlačenje mladih i svima će biti lakše planirati i upravljati sistemima infrastrukture i operacija, kako za putnički, tako i za teretni saobraćaj, poručuje Čovrk.

Privući đake, studente, turiste

Iz Željeznica RS kažu da je željeznički sektor pretrpio ogromnu štetu tokom ratnih dešavanja, zbog čega veliki dio infrastrukturnih, vučnih i vučenih sredstava željeznica u ovom entitetu zahtjeva značajna ulaganja kako bi se obnovili kapaciteti i na adekvatan način postalo ravnopravan konkurent na regionalnoj i evropskoj željezničkoj mreži.

– Potrebe Željeznica RS za remontom pruga i obnavljanjem voznih kapaciteta za prevoz robe i putnika su značajne i u tom smjeru Željeznice RS intenzivno rade na osiguranju prihvatljivih modela finansiranja s budućim strateškim partnerima. Neophodno je da željeznički saobraćaj kao najpouzdaniji, najpovoljniji i ekološki najprihvatljiviji vid transporta koji je na usluzi privredi i građanima, kroz reforme koje prolazi u okviru projekta restrukturiranja u narednom periodu bude modernizovan, kaže Aleksandra Simić, referentica za odnose sa javnošću Željeznica RS.

U tom kontekstu, ističe Simić, Željeznice RS intenzivno rade na stvaranju povoljnijeg ambijenta da se putnici, ali i tradicionalne robe koje su u prethodnom periodu prešle na drumski saobraćaj, vrate na željeznice.

– U toku je analiza stanja i prioritetnih potreba za obnovu i modernizaciju Željeznica RS, te će se u zavisnosti od budućih potreba privrede i korisnika putničkog saobraćaja razmatrati i uvođenje novih putničkih linija, na komercijalnim osnovama. Postaviti preduzeće na zdrave osnove, biti na usluzi privredi i građanima te imati zadovoljnog korisnika usluga, primarni su planovi i ciljevi menadžmenta, resornog ministarstva i Vlade RS, navodi Simić.

Istinski servis građana i privrede

Slično razmišljaju i u Željeznicama Federacije BiH u kojima kažu da također nastoje svojim putnicima pružiti što kvalitetniju uslugu, uz zagarantovan komfor, sigurnost, pouzdanost i ekonomičnost – kao istinski servis građana i bh. privrede.

– Željeznice Federacije BiH su, kao jedan od generatora razvoja Bosne i Hercegovine, realizovale više značajnih projekata u cilju poboljšanja usluga. Najnoviji projekt je uspostava sezonske željezničke putničke linije od Sarajeva do Ploča. Evidentan je pojačani interes vrtića, osnovnih i srednjih škola koji kroz svoju edukaciju žele upoznati željeznice, te putovati vozom. Raduju nas ovakva grupna putovanja zato što stičemo nove generacije putnika, stoji u odgovoru Službe za odnose s javnošću Željeznica Federacije BiH.

Značajno je, dodaju, interesovanje i studenata za grupna putovanja zbog čega su spremni da ponovo uvedu željezničku putničku liniju od Sarajeva do Banje Luke, Bihaća i Tuzle, uz primjenu Zakona o finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranju putničkog i kombinovanog saobraćaja.

– Zbog pojačanog interesovanja za putovanje na relaciji Sarajevo – Čapljina – Sarajevo, Željeznice Federacije BiH su od 21. maja 2022. godine, u dane vikenda, uvele pojačane putničke kapacitete kako bi mogli udovoljiti zahtjevima putnika i pružile zahtjevani nivo usluge. U putničkom saobraćaju Željeznice Federacije BiH prevezle su 2021. godine 190.333 putnika, što je više za 67.755 putnika u odnosu na 2020. godinu. U prvom kvartalu ove godine, povećan je broj putnika za 198 posto, a prihodi povećani za 200 posto, ističu iz Željeznica Federacije BiH.

Međunarodne i unutrašnje linije stvar dogovora

U Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija ističu kako, pored ekonomske isplativosti odnosno opravdanosti uvođenja međunarodnih linija, iste zavise i od zemalja između kojih se obavlja promet, dok je unutrašnji željeznički promet stvar dogovora između entiteta i kantona.

– Hrvatska je svojim zakonodavstvom uredila da po njihovim prugama mogu prometovati lokomotive operatera koji su registrirani u EU, tako da su JP Željeznice Federacije BiH registrirale četiri lokomotive za ove namjene. Vezano za međuentitetsku liniju Sarajevo – Banja Luka – Bihać, ona pak prema našim saznanjima nije u interesu Željeznica RS. K tome, Vlada Unsko-sanskog kantona nije iskazala interes za uvođenje ove linije, što je regulirano navedenim Zakonom, pojasnili su iz ministarstva.

Trasirana početkom 1935. godine, a onda zbog Drugog svjetskog rata kasnila sa gradnjom, da bi 1987. godine bila u potpunosti elektrificirana, Unska pruga je povezivala bosanski i hrvatski dio Krajine, današnji Unsko-sanski kanton i Bihać sa Jadranom.

A da li je moguće oživjeti Unsku prugu koja je nekada obuhvatala dionicu Bosanski Novi – Bihać – Knin, ukupne dužine 179 kilometara, od čega kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi 120 kilometara, a kroz Hrvatsku 59 kilometara, pitali smo Korporativne komunikacije Hrvatskih željeznica.

– Željeznička pruga između Bihaća i Knina na devet mjesta prelazi državnu granicu te ima kolodvore s obje strane granice. Kada Republika Hrvatska bude sastavni dio schengenskog prostora u takvim okolnostima neće se moći uspostaviti odgovarajući uvjeti za odvijanje željezničkog putničkog prometa u skladu sa schengenskim kriterijima. Željeznička pruga na tom području zatvorena je za promet zbog oštećenja i dotrajalosti. Ako se osiguraju izvori za financiranje i pruga osposobi za promet, njome će se vjerojatno odvijati samo teretni promet, kako je bilo i prije njenog zatvaranja, pojasnili su.

I tako, dok postojeća inflacija, koja uzrokuje rast cijena energenata, destimuliše pojedince da koriste neke druge vidove prijevoza, poput putničkih automobila ili autobuskog prijevoza, koji su poskupjeli u skorije vrijeme, željeznice mogu iskoristiti priliku i nametnuti se kao dobra alternativa.

Nažalost, još uvijek ponuda ne odgovara potražnji u kontekstu kašnjenja, adekvatnih relacija, cijena i kvaliteta usluga, u čemu se dosta zaostaje za Evropskom unijom, piše portal balkans.aljazeera.net.