Najmanje 700 osoba kupilo je diplome u Posavini. Nijedna diploma nije poništena. Osuđeni prodavači diploma i dalje rade u prosvjeti, čak i u Hrvatskoj – u Evropskoj uniji, navodi Federalna televizija.
Šemsudin Abidović, Aldin Abidović, Mirza Delić, Kemal Kalić, Nedeljko Knežević, Mujo Klebić, Radinko Garić, Mevludin Hasikić, Haris Haskić, Jovica Subotin, Hasan Malagić, Nenad Gavrić, Zijad Kurtalić, Zorica Gavrić, Safet Imamović, Sadeta Dizdarević, Sead Mujkanović, Nadira Osmanbašić, Asmira Huseinagić, Nermina Smajlović i Mevludin Zejćirović – ovo je 21 uposlenik u Vladi Brčko Distrikta koji se zaposlio s falsifikovanom diplomom. Među njima je i Safet Imamović, koji je falsifikovao diplomu Univerziteta “Džemal Bijedić” iz Mostara. S tom diplomom Imamović je godinama predavao bosanski jezik u jednoj osnovnoj školi na području Distrikta. Zbog ovakvih diploma dobili su otkaz u Vladi.
– Ovo je čisti falsifikat – ljudi koji su na papirima koji nisu svjedodžbe, diplome, napisali ono što nemaju. Očekivao sam da bi broju mogao biti i veći, ali opet sam zadovoljan što je broj mali, kaže gradonačelnik Brčko Distrikta Anto Domić.
O svemu je obaviješteno Tužilaštvo Distrikta. “Otvorena je istraga koja treba utvrditi na koji način su te osobe pribavile falsifikovane diplome”, kaže glavni tužilac Distrikta Zekerija Mujkanović.
Radi se o srednjim školama različitih smjerova. Falsifikovane diplome iz Srbije čak su i nostrifikovane.
– Ono što je nama dostavljeno jeste potvrda iz navedenih škola da diplome nisu izdate na ime tih lica. Škole na takvim diplomama za koje se vjeruje da su falsifikovane su: Centar za srednje usmeno obrazovanje ‘Đuro Pucar Stari’ Modriča, Mješovita srednja saobraćajna škola Gračanica, Mješovita srednja škola Gračanica, Mješovita srednja saobraćajna škola Tuzla, Ekonomska škola Sarajevo, Tehnička škola Zmaj Zemun i Tehnička škola ‘Kosta Abrašević’ Šabac, kaže Mujkanović.
Također, sve ostale diplome koje su stečene na osnovu falsifikovanih diploma, bit će poništene.
– Ukoliko je neko upotrijebio takve diplome za sticanje više stručne spreme u odnosu na falsifikovanu diplomu, vjerujem da će odgovarajuće inspekcije u Vladi pokrenuti proceduru poništavanja i te diplome na visokoškolskoj ustanovi, istakao je Mujkanović.
Još gora situacija je u Posavskom kantonu. Bivši direktor srednje škole “Pero Zečević” u Odžaku Ante Šimić i razredni starješina Ante Mikulić falsifikovali su preko 600 diploma. To je utvrdio i Kantonalni sud u Odžaku još 2006. godine.
– Presuda na 647 diploma, s kojima sam krenuo u kazneni postupak, jeste da imaju nedostatke koje ispunjavaju uvjete kaznenog djela krivotvorenje službene isprave, ističe glavni tužilac Kantonalnog tužilaštva u Orašju Luka Dabić.
Zbog krivotvorenja službene isprave i nesavjesnog rada u službi, Kantonalni sud u Odžaku osudio je tadašnjeg direktora škole Antu Šimića na godinu, a Antu Mikulića na pola godine zatvora. Mikulić je završio u zatvoru i nakon toga postao direktor dječijeg vrtića, dok je Anto Šimić pobjegao u Hrvatsku.
Šimić kaže da u zatvoru nije bio jer je nastupila “apsolutna zastara izvršenja kaznenog djela”. Tvrdi da je bio u Odžaku do izricanja drugostepene presude, kada je otišao u Hrvatsku, gdje je radio i, kako kaže, nije se skrivao. “Nastala apsolutna zastara i to je to”, dodaje.
– Vjerovatno mu je neko navečer javio da bi sutra trebao biti priveden. A to se, eto, desilo se slučajno, kaže ministar prosvjete Posavskog kantona Ivo Jelušić.
Za Šimićem je čak bila raspisivana i potraga – ali, uzalud.
– Ante Šimić je bio u bjekstvu. Sud je izdao naredbu za raspisivanje potjernice za njim. Kada smo saznali da se nalazi u Hrvatskoj, putem međunarodne pravne pomoći upućena je zamolnica da nadležna tijela Hrvatske preuzmu postupak izvršenja kaznene sankcije. U tom postupku došlo je do nastupanja apsolutne zastare izvršenja kazne, tako da je sud u februaru 2011. godine donio rješenje da se obustavlja postupak prema osuđenome Anti Šimiću zbog nastupanja apsolutne zastare, navodi glasnogovornik Općinskog suda u Orašju Darko Župarić.
Međutim, za hrvatsku policiju Šimić nije bio interesantan. Bez problema živi i radi u mjestu Oprisavci kod Slavonskog Broda. Šimić kaže da ga niko iz hrvatske policije nije kontaktirao, ali da se zbog raspisane potjernice nije vraćao u BiH.
Unatoč sudskoj presudi, Šimić radi u prosvjeti. U Osnovnoj školi u Oprisavcima predaje matematiku. Na pitanje da li u njegovoj trenutnoj osnovnoj školi znaju za slučaj iz BiH Šimić kaže da “neki znaju, a neki ne znaju” te da, kako kaže, u tome nema zakonske osnove.
Ministar Jelušića ističe da je nedopustivo da takva osoba i danas radi u prosvjeti.
Falsifikovane diplome popunjavao je razredni starješina Ante Mikulić, uz saglasnost direktora Šimića. Mikulić o tome danas ne želi da govori. Mikulić, ali ni Šimić ne mogu objasniti kako većina od 647 kandidata, čije su diplome falsifikovane, nikada nije dolazila na nastavu.
– Izvjesni broj kandidata nije nikada ni dolazio u tu školu. Bilo je slučajeva i da uglavnom nije polagano tri-četiri ispita iz te godine, a na to je dobio diplomu kao da je polagao, napominje glavni tužilac Kantonalnog tužilaštva u Orašju Luka Dabić.
– Očigledno je bilo propusta i od strane ustanove koja je to izvodila, ali je bilo zlouporabe i od samih polaznika. Ima i onih koji nisu navraćali u školu, a dobili su te diplome. Postoje osobe, pa čak i u sudskom postupku, koje su rekle da nisu uopće izlazile na ispit, kaže ministar Jelušić. Šimić tvrdi da je to stvar predavača i da su oni krivi. kaže da je dio školske dokumentacije nestao. “Čuo sam da je dio dokumentacije bačen u kontejner Doma zdravlja”, tvrdi Šimić.
Mada je od presude prošlo sedam godina, falsifikovane diplome nisu poništene. Resorni ministar Jelušić smatra odgovornim svog prethodnika, kojem se kao direktor te škole više puta obraćao u cilju konačnog rješavanja problema.
– Trebalo je odmah reagirati. Određen broj osoba je stekao i druge diplome daljnjeg doškolovavanja na osnovu tih diploma. Dolazimo u kompliciranu situaciju u kojoj bi to automatski značilo i poništenje tih drugih diploma. Ulazimo u vrzino kolo iz kojeg ne znamo kako izaći zbog ranijeg nereagiranja, ističe Jelušić.
– U nekoliko navrata sud je slao dopise nadležnom ministarstvu prosvjete. Do danas mi nismo dobili povratnu informaciju da li su poduzete neke aktivnosti eventualno oko poništavanja tih svjedodžbi koje su bile predmet kaznenog postupka, rekao je Župarić.
Resorni ministar, pak, optužuje pravosudne institucije, smatrajući ih odgovornim zbog toga što falsifikovane diplome još nisu poništene.
– Zašto nisu pitali tadašnjeg ministra ili nekog drugog zašto ne radi na tim diplomama. Svi su oni odbacivali taj dio, guraju u stranu. Onda kad ih pitate, davat će takve odgovore, tvrdi Jelušić, ističući da se slučaj gurao u stranu zato što ima “raznoraznih osoba koje su vjerovatno na tome spisku”.
Najmanje jedna trećina sa tog spiska lažnih diplomanata su bivši pripadnici Četvrte gardijske brigade HVO-a.
– Zapovjednik Četvrte Gardijske brigade je molio da organiziramo njihovo doškolovavanje. Organizirali smo ga. Sve je bilo sukladno zakonu. Vidio sam da dio dokumentcije nedostaje. Dio njih još uvijek radi u Gardijskoj brigadi, dio je u mirovini, kaže Šimić.
No, ima i onih koji danas sa takvom diplomom rade i u drugim institucijama. “Ima ih svugdje i to svako zna, ništa to nije skriveno”, kaže ministar Jelušić.
Ministar priznaje da će, zbog brojnih pritisaka, te diplome teško biti poništene unatoč pravosnažnoj sudskoj presudi.
– Iz ovoga se ne može izaći čist. Najviše se čovjeku gadi kad određeni broj ljudi opravdava ono što se desilo. Mali je broj osoba koje će javno osuditi i reći – tamo je bilo nekih propusta, te da se s takvom diplomom zauzelo nekome mjesto ko je taj papir stekao svojom mukom i znanjem, kaže Jelušić.
Ante Šimić ponovo mora na optuženičku klupu. Naime, Kantonalno tužilaštvo u Orašju protiv Šimića podiglo je optužnicu zbog nezakonitog otkupa stana koji je Hamburg donirao Srednjoj školi u Odžaku. Ovaj slučaj Šimić nije želio komentarisati. Iako je pobjegao u susjednu državu, Šimiću, inače članu HSP-a, Federalno ministarstvo pravde izbrisalo je zatvorsku kaznu iz kaznene evidencije.
(federalna.ba/Mreža; Omer Hasanović)