Najzanimljiviji dio priče je što ovo društvo organizuje jednom godišnje kurseve koji traju oko dva mjeseca, a najviše se odazivaju upravo studenti Univerziteta u Banjaluci. Uz kratak razgovor sa njima odlučili smo da saznamo nešto više o ovom udruženju.
Razgovarala: Emilija Jelić / STUDOMAT.ba
Šta ste tokom kurseva obuke naučili?
Naučili smo kako da koristimo speleološku opremu, koje opasnosti nas očekuju na terenu i osnove prve pomoći. Uz to naravno je išlo i upoznavanje geomorfoloških karakteristika krša (karsta), crtanje i pronalaženje speleoloških objekata, te sam kurs biospeleologije. Mnogo smo naučili o kampovanju i životu u prirodi, a ekspedicije su trajale do deset dana.
Koje ste sve lokalitete posjetili dosad i koji se čine najtežim, najuzbudljivijim…?
Od lokaliteta/mjesta koje smo posjetili tokom kursa su tri poligona za trening: stijena na Suturliji, stijena u Šeheru i kameni most izvan Banjaluke. Od speleoloških objekata smo posjetili Santračevu jamu, Otlovića pećinu, pećinu Hrustovaču i Vasinu jamu. U sklopu kursa je rađena i ekspedicija od deset dana na Grmeču, blizu sela Bravsko. Potom bitno je spomenuti dvije speleospasilačke akcije: u jami Kuk u Foči i u Srbiji na planini Miroč. Najteži i najuzbudljiviji dio kursa je i prva jama koju smo posjetili. Spuštanje u tamu, hladnoća i suočavanje sa vlastitim strahovima su ujedno i najteži i najljepši momenti.
Da li ste posjetili još neke lokalitete izvan BiH osim planine Miroč u Srbiji?
Uglavnom su stariji i iskusniji članovi našeg društva posjećivali lokalitete van naše države, a neke od tih lokacija su Prokletije gdje se odvijala međunarodna ekspedicija. Učešće su uzele i ekipe iz Francuske, Rusije, Britanije, Bugarske… Također se išlo i u Sloveniju na speleospasilačke obuke.
Da li imate planove da se nastavite baviti speologijom i kada završite svoje studije?
Planiramo i dalje se baviti spelologijom i uz to upoznati još mnogo ljudi i upoznati se sa ljepotama koje čovjekovo oko nije spoznalo. Svijet pećina i jama tek treba da se otkrije. Taj svijet je toliko stran i čudan, prvenstveno zbog potpunog odsustva svijetlosti, zatim i zbog procesa koji uslovljavaju razne pojave i forme speleološkog ukrasa. Kao što ni jedna planina ni rijeka nisu identične, tako i ni jedan speleološki objekat nije identičan.
(Emilija Jelić / STUDOMAT.ba)