Sve što treba da uradite jeste da odaberete svog omiljenog autora i uputite se ka njegovom izabranom mjestu. Roman koji će osvajati nagrade će prirodno uslijediti. Pogledajte ovih 8 mjesta na kojima su pisci stvorili svoja remek-djela, prenosi mreza-mira.net.
Kafići i vozovi
Prije nego što je počela da baca čarolije na police knjižara širom svijeta, Dž. K. Rouling je radila manje očaravajući posao za Privrednu komoru u Londonu.
Tokom četvoročasovne vožnje vozom od Londona do Mančestera rođena je ideja o dječaku čarobnjaku i školi magije. Nekoliko godina kasnije preselila sa kćerkom u Edinburg gde je završila rad na rukopisu koji će postati prva knjiga o Hariju Poteru.
Prve dijelove knjige napisala je u kafeu „The Elephant House“, a često je tamo bila sa kćerkom koja bi zaspala za stolom. Da je mala Džesika znala da u tom trenutku njena majka stvara djelo koje će ući u historiju književnosti, sigurno bi ostala budna. „The Elephant House“ i danas drži na izlogu natpis na kome ponosno tvrdi da je rodno mjesto Harija Potera.
Idite tragovima pariske „izgubljene generacije“
Pariz je naširoko poznat kao magnet za najveće svjetske kreativne talente.
Dovoljno je samo da pogledate film Vudija Alena „Ponoć u Parizu“ kako biste vidjeli da je glavni grad Francuske bio dom mnogih pisaca. U njemu Oven Vilson glumi mladog pisca koji ostvaruje san mnogih i zakoračuje u prošlost gdje na žurki upoznaje F. Skota Ficdžeralda i napija se u gradu sa Ernestom Hemingvejem.
Taj grad je oduvijek vrvio od različitih umjetnika, a plejadu književnih veličina koja je prošla kroz Grad svjetlosti predvode Henri Miler i Džejms Džojs. Prošetajte nekim od trgova ili večerajte na nekom od mjesta gdje su ovi velikani razgovarali o svojim rukopisima i to bi trebalo da pokrene vašu kreativnost.
Uživajte kraj mora sa Hemingvejem
U vrijeme kada vrata Kube nisu bila zatvorena za Amerikance, Ernest Hemingvej je na njoj našao svoje radno mjesto.
Nakon bolnog razvoda i ozbiljnog književnog srozavanja, Hemingvej je 1939. godine napustio svoju porodicu i domovinu kako bi se privremeno nastanio u hotelu „Ambos Mundos“. Uskoro mu se pridružila i supruga Paulina pa su zajedno pronašli prebivalište na farmi nedaleko od Havane.
Na tom mjestu je napisao veći deo knjige „Za kim zvona zvone“ koja je bila nominovana za Pulicerovu nagradu i vratila ga u književni svijet na velika vrata. Njegov brak sa Paulinom nije potrajao, ali je Kuba ostala tonik koji liječi blokade u njegovom pisanju. Vratio se na nju kako bi napisao „Starac i more“, knjigu kojom je osvojio Pulicerovu nagradu i postao jedan od najvećih američkih pisaca.
Hodajte Keruakovim ulicama u San Francisku
San Francisko bio je odskočna daska za mnoge umjetnike među kojima su i neki od najboljih američkih pisaca.
Dovoljno blizu Los Anđelesa da se do njega brzo stigne, a opet dovoljno daleko da vam književni agenti ne gledaju preko ramena dok pišete, ovaj divni grad u Severnoj Kaliforniji bio je dom velikom broju talentovanih pisaca čija bi djela lako mogla ispuniti jednu biblioteku.
Grad ima poseban odnos prema Džeku Keruaku po kome je čak nazvana i jedna ulica. Poznato je da je mnogo priča crpio iz kafea „Vesuvio“ gde je i Alen Ginsberg stvorio neka od svojih najboljih djela. Nađite mjesto u dnu ovog kafića i pustite mašti na volju. Ako budete imali blokadu, samo pređite preko puta u knjižaru „City Lights“ po malo inspiracije.
Kjoto, grad u kome japanska književnost ima prostora da diše
Ulice prepune misterije i elegantnih gejši koje ulaze u drevne hotele čine Kjoto idealnim mjestom za pronalaženje inspiracije.
Japanci dobro znaju da je ovo grad koji izmamljuje priče. Nezavisnih knjižara u Kjotou ima koliko i hramova, a u njima možete naći mnoštvo knjiga u tradicionalnom povezu kao i predusretljive vlasnike koji čitaju knjige na ulazu.
U ovom gradu je rođen kralj savremenih japanskih romana Haruki Murakami. Živeo je u Kjotou prije nego što se preselio u Tokio i počeo da piše knjige koje su osvojile srca i umove generacija kako u Japanu tako i širom svijeta.
Pronađite Markesov romantizam u Kartaheni u Kolumbiji
Iako to nikada nije potvrdio, jasno je da je Gabrijel Garsija Markes koristio Kartahenu, sa njenim balkonima prepunim cvijeća i savršeno očuvanim kolonijalnim zidinama kao inspiraciju za neka od svojih najstrastvenijih djela.
Dijelovi „Ljubavi u doba kolere“ jasno pokazuju da je Markes bio zaljubljen u ovaj kolumbijski grad i lako je vidjeti zašto je tako. Kao mjesto svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a, stari dio grada je pokriven trgovima od kaldrme i opasan ogromnim crkvama.
Razgledajte divne ružičaste i narandžaste kuće pa sjedite u otvoreni kafe i pokušajte da ljepotu ovog mjesta pretvorite u riječi.
(STUDOMAT.ba)