Savjeti: Zašto ne treba biti ulizica?

Ulizivanje nadređenima se može vidjeti maltene u svakom radnom okruženju.


Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

U nekim slučajevima je to vrlo efikasno, jer ulizivanjem i laskanjem pojedinci mogu doći do većih povlastica nego da se trude da bolje rade.

Naravno, svi ostali to ne vole vidjeti, i zato ulizice u radnom okruženju bivaju nazivane raznoraznim pogrdnim imenima.

Biti ulizica se možda isplati, ali ipak nije dobro da se tako ponašamo. Zašto?

1. Nadređeni će vas držati pored sebe, ali vas neće cijeniti

Da li je moguće da nadređeni ne primjećuju da im se ulizujete? Oni nisu glupi, i vrlo su svjesni svega što se događa. Činjenica je da svakom prija da pored sebe ima osobu koja će stalno ga podržava, hvali i klima glavom. Ljudi vole slušati hvalospjeve o sebi, to je psihološka činjenica. Imati takvu osobu pored sebe je korisno i ugodno. Ali, nadređeni su svega itekako svjesni. Niko ne može biti toliko dobar glumac. Zato se može dogoditi da, čak iako vas nadređeni stalno drži pored vas, kada se ukaže dobra prilika, šansu ipak dobije kolega koji bolje radi. Koliko god njima prijalo vaše ponašanje, ne mora značiti da vas oni cijene kao osobu i radnika. Na kraju je najbitnije da se posao uradi kako treba. Svaki šef to zna.

2. Bivati ocrnjeni kod drugih kolega

Znate i sami da ulizice niko ne voli. U čovjekovoj je prirodi i odgoju tražiti pravdu. Stoga, druge kolege nikako neće cijeniti vaše ponašanje. Možda to neće pokazivati, ali će vam sigurno pričati iza leđa. Bit ćete obilježeni za cijeli život kao neko ko je napredovao, ne zahvaljujući radu i zalaganju, nego ulizivanju. Kolege su vam bitne ne samo kao podrška na poslu, već i kao kontakti za neki budući posao.

3. Zašto gubiti lični ponos?

Psiholozi tvrde da smo mi ne ono što mislimo, nego kako se ponašamo. Naše ponašanje oblikuje našu ličnost. Ulizivanje, prisilno smješkanje i odobravanje, gluma da nekoga volimo i slično snižavaju vlastito samopoštovanje. S vremenom ćete se, nesvjesno, pretvoriti u osobu koja nema vlastiti stav i prilagođava ga onome ko ponudi više.

(AKTA)