Kad uzmete knjigu i krenete učiti uglavnom imate neki cilj. Najčešće želite položiti ispit ili biti spremni kada vas profesor prozove, ali usko gledano želite naučiti. Upravo zato svako od nas s više ili manje uspjeha koristi neku od tri poznate strategije učenja.
Svjesno ili nesvjesno posežemo za ponavljanjem, organizacijom ili elaboracijom kako bismo upamtili i obradili što više informacija, no nisu sve tri strategije podjednako kvalitetne ni pogodne u svakoj situaciji.
Ponavljanje ili mehaničko učenje
Najprimitivnija strategija učenja je ponavljanje. Ona se svodi na višekratno uzastopno iščitavanje bitnih dijelova te učenje ključnih informacija, formula i sintagmi “napamet”. Oni koji gradivo savladavaju ponavljanjem najčešće prepisuju ključne dijelove te iz bilješki doslovno pamte podatke.
Najveći nedostatak ove strategije učenja je to što se nove informacije uglavnom pohranjuju nepovezano s prijašnjim znanjem. Zbog toga se takvi podaci lakše zaboravljaju te s obzirom na njihovu nepovezanost, student njima teže operira. Kako bi znanje naučeno na ovaj način ostalo u sjećanju nužno se na njega često vraćati, piše Srednja.hr.
Rješenje za problem zaboravljanja leži u druge dvije strategije učenja.
Organizirani podaci se lakše pamte
Strategija organizacije prilikom učenja počiva na pretpostavci da se organizirane informacije lakše pamte i teže zaboravljaju. Suština je u tome da se identificiraju najvažniji pojmovi te da se među njima nađe veza. Drugim riječima bitno je stvoriti hijerarhiju između pojmova u gradivu te ih na taj način povezati.
Kod organiziranog učenja više je zasebnih segmenata. Tako je korisno napraviti grafikone ili tablice, ukoliko je to moguće, koje će vam olakšati strukturiranje gradiva. Nakon toga je dobro napraviti sažetak najbitnijih dijelova te prilikom čitanja vlastitih bilješki stvarati shemu s ključnim riječima.
Ukoliko imate posla s gradivom većeg obima nužno ga je podijeliti u manje cjeline te svaku od njih obrađivati zasebno, a savladavanje novih informacija će vam olakšati ako veću količinu podataka pokušate uklopiti u osnovna pravila. Na kraju, najbitnije je da se prije dubljeg ulaska u gradivo razlučimo što je u njemu bitno, a što nije.
Elaboracija na vrhu piramide
Elaboracija se temelji na kritičkoj provjeri informacija. Bitno je da se nove informacije usvajaju tako da ih dodajemo i povezujemo već postojećim znanjima.
Kod ove strategije je važno da se uvijek preispituje uvjerljivost novog gradiva te da ga se upoređuje s poznatim teorijama i podacima o istoj temi. Također, važno je smišljati i alternativne mogućnosti te novo gradivo pokušati povezati s gradivom iz drugih predmeta.
Za nove koncepte koje želite usvojiti potrebno je smisliti praktičnu primjenu, a nije na odmet podatke pokušati sebi predočiti u obliku slika.
Važno je napomenuti da znanje usvojeno elaboracijom najtrajnije ostaje pohranjeno u vašem sjećanju te zbog načina na koji ste do njih došli informacijama možete najlakše upravljati.
Strategije se javljaju spontano, ali na vama je da ih vježbate
Naznake ovakvih strategija se javljaju već od rane dobi. Tako djeca od pet godina već mogu učiti ponavljanjem, a ona od devet, organizacijom. Intelektualnu zrelost za korištenje elaboracije mladi dosežu s 13 godina, no ukoliko se na tome radi moguće je da ih počnu koristiti i ranije.
Naravno, nije dovoljno imati mogućnost da neku od strategija usvojite već je nužno da kontinuirano radite na njihovom razvijanju. Korisno za vaše strategije učenja mogu biti i brojne mnemotehnike, a posebno tehnika kognitivnih mapa.
Ukoliko usvojite i razvijete strategije organizacije i elaboracije profesori će to znati cijeniti, a i sami ćete uvidjeti razliku između konstruktivnog znanja i naštrebanog gradiva.