Savjeti: Pet načina kako da lakše naučite materiju za ispit

Bilo da je riječ o studentima koji imaju ustaljen način učenja ili studentima koji „šaraju“ po šablonima, pa svaki ispit spremaju drugačije – gotovo da nema studenta koji na samom početku nema osjećaj lagane panike od količine informacija koje treba da zapamti, naročito ukoliko ne uspijeva da razluči bitno od nebitnog.

Dobra organizacija je pola posla, te je tako od izuzetne važnosti prije samog učenja dobro organizovati svoje vrijeme, prostor i materiju koju treba da pripremimo za ispit koji nadolazi. Obimni ispiti su stresni ne zato što nužno moraju biti teški, već zato što je pred nama veliki broj informacija koje treba da zapamtimo, a to umije biti teško kada istovremeno spremamo više ispita, kada nam je materija dosadna, strana ili kada je ne razumijemo najbolje.

Postoje mali trikovi koji „rade posao“ i definitivno olakšavaju spremanje onih teških ispita sa mnoštvom informacija.

 1.Prepričaj svojim riječima ono što piše u knjizi i pričaj o tome

Svako od nas ima drugačiji fond riječi koje upotrebljava na svakodnevnom nivou. Svaka, ali doslovno svaka rečenica iz knjige može da se preformuliše, odnosno da se „prevede“ na jezik koji je nama poznat i blizak.

Naš mozak će lakše upamtiti riječi koje i sami koristimo, nasuprot onima koje koristi autor knjige iz koje učimo. Takođe, kada prepričavamo ono što učimo (naročito naglas), mi čujemo sebe i čujemo ono što bi trebalo da zapamtimo, te se time i sam proces pamćenja ubrzava. Svakako da je poželjno zapamtiti neke termine iz literature, ali objašnjavanjem tematike na sebi svojstven način, odajemo utisak da zaista razumijemo ono što smo učili, što je zapravo i istina, a što profesori jako vole i cijene, naročito na usmenim ispitima.

Ukoliko je u pitanju pismeni ispit, u redu je govoriti svojim jezikom (ali ne žargonom, već akademskim rječnikom), s tim da je u ovom slučaju veoma značajno zapamtiti i naglašenu terminologiju i pojmove koji se posebno ističu.

2. Više piši, manje slušaj

Još su naši stari poentirali ono što je kasnije postalo alfa i omega modernog studiranja i rekli: “Pametan piše, budala pamti”. Zaista, koliko god da smo skoncentrisani, značajno manje informacija ćemo upamtiti ukoliko samo slušamo i vjerujemo da će sve to ostati negdje zabilježeno u našem mozgu, umjesto da slušamo i zapisujemo informacije koje smo čuli.

Ne radi se o tome da je neko pametan, a neko manje pametan, već da je naš mozak svakodnevno izložen velikom broju informacija, koje jedna drugu guše i, sve i da ih zapamtimo kratkoročno, velika je vjerovatnoća da će već kroz nekoliko dana te informacije biti dosta blijede ili potpuno ispariti iz našeg mozga. Zapisivanje, na prvi pogled, zvuči kao mnogo više posla i čini nam se da uzima mnogo više vremena, ali kada bolje razmislimo o tome, potpuno se isplati utrošiti svoje vrijeme na pisanje, a zapamtiti mnogo, nego utrošiti manje vremena na slušanje, čitanje i gledanje, a zapamtiti malo.

3. Kucaj svojim riječima odgovore na ispitna pitanja na računaru

Zaista ponekad umije biti naporno čitati, a zatim prepričavati sve pročitano na papir, iako je to pohvalno i istraživanja su pokazala da donosi dobre rezultate. Ali, i za to postoji prečica, te nakon što pročitaš ispitno pitanje ili više ispitnih pitanja iz literature, zatvori knjigu, uđi u Word i svojim riječima iskucaj sve ono što bi ispričao i na ispitu da dobiješ ovo ispitno pitanje.

Vidjećeš da na ovaj način naprežeš mozak i time izvlačiš informacije koje će ti kasnije ostati urezane i povezane sa ovim ispitnim pitanjem, a takođe, po završetku, vidjećeš i šta si propustio (uvijek bude i toga, čak i onda kada smo ubijeđeni da smo sve zapamtili, što svjedoči gore pomenutoj tvrdnji da su informacije koje pročitamo ili čujemo kratkoročne i da vrlo brzo mogu da ispare iz mozga).

Te propuštene informacije napiši crvenim boldovanim slovima ispod teksta u obliku teza i, budi siguran, kada budeš više puta čitao svoj napisani tekst, šanse da ih ponovo propustiš su minimalne. Još jedna sjajna stvar kod ove tehnike jeste što možeš da ištampaš ovu „skriptu“ koja je značajno kraća od literature, na „tvom“ je jeziku i pomoći će ti da se podsjetiš pred ispit, da budeš siguran da si razumio naučeno i da uštediš vrijeme koje bi trošio na ponovno čitanje originalne literature.

4. Koristi sebi bliske asocijacije za pamćenje klasifikacija, podjela i suhoparnih informacija

Usljed bojazni da nećemo stići nešto da naučimo ili da nema šanse da nešto možemo da razumijemo, studenti se vrlo često odlučuju da izaberu tehniku „uči napamet“.

Iako se može činiti da je ovo najlakša opcija, učenje napamet je zapravo najteža i najbesmislenija tehnika iz više razloga. Osim što uzima dosta vremena, opterećujuća je, takođe se teško pamte tuđe riječi, vrlo lako je zaboraviti sve „naučeno“ usljed treme ili nepredviđenih okolnosti na ispitu (npr. kada te profesor prekine i postavi neko pitanje, a ti se ne sjećaš gdje si stao), dosadan si i profesoru i kolegama koji moraju da te slušaju i što je najveći problem – apsolutno ništa ne ostaje u glavi nakon što profesor zapiše ocjenu u indeks.

Zbog toga smo na samom početku spomenuli da je organizacija od posebne važnosti za učenje i potrebno je posvetiti joj pažnju, kako bi nam kasnije bilo lakše i kako bismo to znanje nekada u budućnosti mogli i da primijenimo. Ipak, ponekad se u literaturi nalaze i informacije koje ne možemo da prepričamo ili preskočimo, a to su razne podjele, vrste, nabrajanja itd.

Moguće je razumjeti zašto one postoje i koja je razlika među njima, ali one same po sebi se uče napamet.  Ukoliko neka podjela ima tri stavke, izdvoji njeno prvo slovo i od toga napravi svoju asocijaciju. Primjera radi, u pravu ima podjela javnog i privatnog prava na osnovu Interesa, Subjekata i Vlasti, a asocijacija može biti banalna, ali tebi bliska poput Ima Sutra Vašar. Zaista zvuči blesavo, ali radi, piše Startuj.com.

5. Snimaj se dok pričaš ispitno pitanje i preslušavaj se dok putuješ prijevozom ili šetaš ulicom

Svima nama je naš glas najbliži i lakše pamtimo ono što smo sami rekli. Takođe, u banalnim situacijama, poput vožnje gradskim prijevozom ili šetnje do nekog odredišta, ponavljanjem snimljenog materijala, povećavamo šansu da upamtimo više informacija, nego što bismo upamtili samo iščitavanjem.

Poželjno bi bilo da ovaj audio materijal bude snimljen na osnovu skripte koju smo napravili u Wordu, jer su nam to već poznate fraze koje smo sami napisali, a bonus savjet je da tvoj izgovor bude ležeran, kao da pričaš o nečemu svakodnevnom smirenim i sporijim tempom, kako ne bi imao osjećaj da slušaš brzalice.

Nažalost, osim ukoliko kao mali nismo bili „wunderkind“, spremanje teških i obimnih ispita će podrazumijevati vrijeme i posvećenost.

Nije sporno da ćemo ispit položiti, prije ili kasnije, ali vodeći se zdravorazumski, važno je i da zapamtimo barem nešto iz takvih ispita, ako ni zbog čega drugog, onda zbog ogromne količine vremena i energije koju smo uložili u njega, ma koju god da smo tehniku koristili.

Trikovi kroz koje smo prošli su banalni, ali efikasni i davali su, bez izuzetka, dobre rezultate na samim ispitima.

Koje su tvoje tehnike pamćenja?