Sa diplomom za šank: Mladi u BiH na poslovima izvan struke

"Ja sam apsolventica na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, smjer grafički dizajn. Trenutno radim kao šankerica u jednom kafiću," priča Danijela.


 – Ja sam apsolventica na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, smjer grafički dizajn. Trenutno radim kao šankerica u jednom kafiću, priča Danijela Baljak za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ona je jedna od brojnih mladih ljudi, koji su spremni, a često i primorani raditi poslove izvan struke, radi niza razloga.

 – Ne radim u struci, jako teško mi je da pronađem posao u struci, a raditi se mora. Iz tog, i još nekoliko razloga, radim i radila sam razne poslove koji nisu vezano za moju struku, navodi Danijela za RSE.

Dodaje kako je u BiH moguće živjeti od talenta i profesije, ali je to, kako navodi, vise iznimka nego pravilo.

 – Čovjek koji živi od talenta i profesije u Bosni je kao egzotična životinja. Mlade osobe u BiH ne mogu sebi odigrati normalne životne uslove, ja ih gotovo nikad nisam imala od ‘bilo kakvih poslova’, mada ni poslovi u struci, barem kod nas, nisu ništa bolje plaćeni, zaključuje Danijela.

“Mene nije sramota raditi bilo kakav posao”

Ipak, ona je kao i brojni mladi primorana raditi zbog osiguravanja vlastite egzistencije. A prema rezultatima ankete krovnih omladinskih organizacija u BiH, nedavno sprovedene među mladima, čak 85 posto mladih je spremno raditi poslove van struke.

Dalmir Mišković je student prava, koji ističe za RSE da je spreman raditi van struke, jer je rad u struci danas, određena vrsta luksuza.

 – Jako mali broj ljudi može sebi priuštiti da bude specijaliziran usko za jednu struku. Mene su roditelji odgajali da nije sramota radi nijedan posao i meni to osobno nije bilo poniženje, navodi Dalmir za RSE.

Dodaje kako je to ipak sramota za radni i ekonomski sistem naše države, jer nerijetko visokokvalifikovani ljudi bivaju primorani raditi “obične poslove”.

Odlaskom većeg broja mladih ljudi, stvoren je prostor za nove poslove i otvorene radne pozicije. Takvog je mišljenja projekt menadžerka Perpetuum mobile – Instituta za razvoj mladih i zajednice Banja Luka, Milica Jovičić. Ona za RSE ističe kako je studirala socijalni rad, a sada je na studiju psihologije, ali ni to je nije spriječilo da neke od prvih poslova pamti kao one “za džeparac”.

 – Radim od svoje osamnaeste godine, a moj prvi posao je bio u butiku, jer sam željela prikupiti novac za program Work and Travel. Kasnije sam radila i na recepciji tokom studiranja, ističe Milica za RSE.

U Bosni i Hercegovini živi 777.000 mladih u dobi od 15 do 30 godina, od čega je 60 posto nezaposleno. Više od polovine mladih posao čekaju dvije godine, a jedna petina i do pet godina, podaci su Ministarstva civilnih poslova BiH.

Dodaje kako nije imala problem s tim, a i kod novih generacija primjećuje da je želja za samostalnošću ključna kada je u pitanju odluka o zaposlenju.

 – Vjerujem da sve zavisi od osobe do osobe, ali da za većinu mladih nema poslova ispod časti i otvoreni su za sve. Mislim da je multipraktičnost ne samo budućnost već i sadašnjost pa u tom smislu ne vidim problem da se radi više stvari odjednom, zaključuje Milica.

Nužda zakon mijenja

Prepreke za rad u drugoj profesiji nema ni za studenta žurnalistike Adnana Selimovića koji za RSE ističe kako nužda zakon mijenja.

 – Radio sam mnoge poslove na dnevnicu honorarno i volonterski, jer želim biti aktivan i koristan dio zajednice a istovremeno i zaraditi sebi neki džeparac. I u ovom trenutku sam spreman raditi razne poslove, dok bih u budućnosti volio da se bavim poslom za koji se i školujem, a to je novinarstvo, ističe Adnan za RSE.

Dodaje kako današnji konkursi za posao nerijetko traže nemoguće pa je tako današnji radnik nužno “domaćica, spremačica i kvalifikovani radnik”.

U Bosni i Hercegovini je, prema podacima Agencije za statistiku, 60 posto mladih nezaposleno. Oko 31 posto je bez posla ostalo tokom pandemije korona virusa, podaci su istraživanja Westminster fondacije za demokratiju u okviru programa koji podržava Vlada Velike Britanije.

Istovremeno, Bosna i Hercegovina se zadužila 333 miliona eura kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF ) za ekonomsko suzbijanje posljedica pandemije COVID-19.

Centralna banka Bosne i Hercegovine uplatila je 3. juna novac od sredstava MMF na račune entitetskih ministarstava finansija, Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i RS-a.

Od ukupnog novca 61,5 posto bilo je za FBiH sa njenih deset kantona, 37,5 posto Republici Srpskoj, a jedan posto Brčko distriktu.

Stopa mladih na Zapadnom Balkanu, koji ne rade niti su na školovanju, iznosi 35 odsto i duplo je veća od prosjeka država članica Evropske unije, navodi se u istraživanju o zaposlenosti mladih na Zapadnom Balkanu Savjeta za regionalnu saradnju iz 2021. godine.

Razlozi visoke stope nezaposlenosti, kako se navodi u istraživanju, leže često u neadekvatnim politikama zapošljavanja i oskudnoj ponudi poslova za mlade, koji su uglavnom privremenog karaktera.

Stopa aktivnosti mladih na tržištu rada na Zapadnom Balkanu je 30,1 odsto, niža od prosjeka u državama članicama Evropske unije gde iznosi 37,8 odsto navodi se u istraživanju Savjeta za regionalnu saradnju.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!