RSE: (Ne)pismenost u zemljama regiona

Oduvijek se govorilo da su ljudi najveće bogatstvo svake zemlje, a da su najnaprednije, ne one države koje raspolažu bogatim prirodnim resursima, već imaju obrazovano stanovništvo.

14.09.2014.
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Oduvijek se govorilo da su ljudi najveće bogatstvo svake zemlje, a da su najnaprednije, ne one države koje raspolažu bogatim prirodnim resursima, već imaju obrazovano stanovništvo, piše Radio Slobodna Evropa.

Međutim, povodom međunarodnog dana pismenosti, koji je obilježen u ponedjeljak, saopšteno je da u svijetu i dalje ima oko 900 miliona nepismenih. Ta slika je još sumornija ako se ima u vidu da je još veći broj ljudi funkcionalno nepismeno i da nije u stanju da, između ostalog, koristi najmodernije informacione tehnologije.

Nepismenost se često vezuje za smanjene šanse koje ljudi imaju i siromaštvo. Međutim, stopa pristupa obrazovanju raste u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), uprkos ekonomskoj krizi, ali povećanje broja obrazovanog stanovništva nije uvijek “bedem” od siromaštva, koje pogađa i one sa diplomama, pre svega mlade. Brojne Vlade svijeta zabrinute su zbog “povećanja siromaštva u najobrazovanijem sloju stanovništva”.

U zemljama OECD, siromašnih osoba između 25 i 34 godine, ima 7,4 odsto, dok ih je 2008. bilo 4,6 odsto.

Izvještaj pokazuje da su mladi sa višim i visokim obrazovanjem “najpogođeniji” ekonomskom krizom. U pogledu plata, jaz nastavlja da raste između veoma obrazovanih i manje obrazovanih. Zarade umjereno obrazovanih približavaju se onima slabo obrazovanih, što potvrđuje navode o propadanju srednje klase.

Situacija na Balkanu je veoma zabrinjavajuća jer raste broj nepismenih u odnosu na vrijeme bivše Jugoslavije, kada je bilo svega šest odsto građana koji nisu znali da čitaju ili pišu.

Čak 17 posto stanovništva u Srbiji je nepismeno, saopštilo je nedavno Ministarstvo prosvjete. Iako ima pozitivnih primjera – poput projekata za opismenjavanje odraslih – testiranja srednjoškolaca pokazuju da trećina njih ne umije da primjeni znanja stečena u teoriji, što ih svrstava u kategoriju funkcionalno nepismenih. Neki stručnjaci smatraju da je razlog za to što je obrazovni sistem u Srbiji i dalje zatočenik prošlih vremena.

Iako se čini da u BiH, državi koja ima mnoštvo univerziteta i visokoškolskih ustanova, svi studiraju, realnost je prilično drugačija. Prema procjenama međunarodnih organizacija, u BiH ima oko 15 odsto nepismenih. Tačnih podataka nema jer još uvijek nisu objavljeni rezultati popisa stanovništva. Najveći broj njih živi u ruralnim sredinama, a većina nije završila niti jedan razred osnovne škole. U ovoj državi, u XXI vijeku, još uvijek se ne može govoriti o evropskim standardima pismenosti jer zbog odnosa vlasti prema obrazovanju, ali i građanima, mnogi ne znaju, ni pisati.

Pitanje je i gdje se nalazi crnogorsko društvo u savremenim trendovima funkcionalne pismenosti, ako ima gotovo trećinu stanovnika sa završenom ili čak nekompletiranom osnovnom školom, kao i srednjoškolce koji su među 15 najslabijih na međunarodnom PISA testiranju.

Na Kosovu, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, ima 3,2 odsto građana koji ne znaju da pišu ili čitaju. Obrazovanje na Kosovu nije na kvalitetnom nivou jer 38,2 odsto građana ima samo osnovnu školu, 24,3 procenata srednju, 9,3 odsto je završilo višu ili fakultet, a 0,8 posto ima magistraturu, odnosno master i doktorat.

(RSE)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.