Direktor Agencije za akreditaciju visokoškolskih ustanova Republike Srpske Miroslav Bobrek rekao je da plan aktivnosti podrazumijeva da visokoškolske ustanove do septembra prijave svoje programe za koje misle da mogu da prodju evaluaciju, dok će se od septembra provoditi operativni plan akreditacije.
– Programi koji bi mogli da budu akreditvani su studijski program ekonomije na banjalučkom univerzitetu, medicine na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, biologije na banjalučkom Prirodno-matematičkom fakultetu, komunikologije na koledžu ‘Kapa Fi’ i elektrotehnike i komunikacija na banjalučkom Elektrotehničkom fakultetu, rekao je Bobrek.
On je dodao da je u Srpskoj akreditovano oko polovine visokoškolskih ustanova u institucionalnom smislu, na kojima studira oko 80 odsto studenata, ali da još nije završena akreditacija nijednog studijskog programa.
– Postoje, medjutim, razne eksterne evaluacije na nekim studijskim programima u okviru TEMPUS projekata, u odnosu na odredjene strukovne standarde, kao što su informatičke studije na elektrotehničkim fakultetima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu. Sada je to potrebno podvesti pod standarde i metodologiju uspješnih zemalja, rekao je Bobrek.
On je ukazao i na relativnu sporost prihvatanja principa Bolonjske deklaracije u domaćem visokom obrazovanju, iako je, kako je rekao, jedan od osnovnih zahtjeva novog pristupa nastavni proces orijentisan ka studentu, za razliku od konvencionalnog koncepta studija.
Bobrek se osvrnuo i na prošlonedjeljnu konferenciju evropskih ministara obrazovanja u Jerevanu, na kojoj su usvojeni novi standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u evropskom prostoru visokog obrazovanja, navodeći da one stavljaju fokus na rad sa studentima, odnosno na akreditaciju studijskih programa.
– Do sada je akreditovano devet visokoškolskih ustanova, dvije su u postupku akreditacije, a ostale su u pripremi, i u ovom momentu akreditacija nije obavezna, ali ona postaje jedna neophodnost u funkcionisanju visokoškolskih ustanova, jer će se jedino na taj način prepoznavati one koje daju kvalitetan kadar, rekao je Bobrek.
Pomoćnik ministra prosvjete i kulture Srpske Radmila Pejić rekla je da je konkurs za akreditovanje studijskih programa otvoren, čime će se provjeriti da li oni zadovoljavaju standarde kvaliteta.
– Od uvodjenja bolonjskog procesa u visoko obrazovanje Republike Srpske sve je učinjeno po pitanju obezbjedjenja prostora, opreme i nastavnog kadra, a prioritet sada treba da bude osiguranje kvaliteta, istakla je Pejićeva.
Akademik Drago Branković smatra da akreditacija kao proces predstavlja pokušaj realne procjene kvaliteta studiranja u odnosu na identične studijske programe u evropskom studijskom području i smanjenja zaostatka za njima, koji je, po nekim procjenama, veći od 10 godina.
– Akreditacija podrazumijeva kontinuiran proces jer se svakom programu moramo vraćati svake četiri godine da vidimo šta smo unaprijedili i koliko za čim zaostajemo, rekao je Branković.
On je dodao da zaostatak za evropskim obrazovnim prostorom postoji u skoro svim oblastima, pri čemu skoro pola domaćih studijskih programa nema studije drugog ciklusa, dok su studije trećeg uspostavljene na svega nekoliko.
– Evropa poznaje tri stepena studiranja i vertikalnu prohodnost svih studenata, pa kako je onda moguće da na jednom studijskom programu imate studente koji završe jedan ciklus od tri ili četiri godine i tu je stavljena tačka na prohodnost, zapitao je Branković.
Na sastanku Akreditacijskog foruma u Akademiji nauka i umjetnosti Republke Srpske učestvovali su predstavnici Rektorske konferencije Republike Srpske, Savjeta za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, Ministarstva prosvjete i kulture i Ministarstva nauke i tehnologije, Agencije za akreditaciju visokoškolskih ustanova Srpske, Studentske unije i Privredne komore.
(SRNA/UIS)