Profesor sa UNSA otkrio: Šta je najvažnija stvar da bi čovjek uspio u životu?

Dugogodišnji profesor koji je proveo skoro 50 godina na UNSA podijelio je par korisnih savjeta za sve studente.


sain profesor
Foto: Youtube

Četrdeset devet godina profesor Željko Šain proveo je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Od studenta, profesora, dekana, majstora, sve je to bio i, kako sam kaže, najveći dio života proveo je upravo na fakultetu. Pregledao je više od 40.000 studentskih radova, bio mentor na stotine diplomskih radova i svoj radni vijek završava na ovom fakultetu.

Šain je za Oslobođenje ispričao koliko je važan rad, ali i objasnio razliku studiranja nekada i sada.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

– Lijep je osjećaj ići u penziju, ako imaš zdravlje i zadovoljan si, moramo poštovati biološke i zakonske procedure i uslove. Ja ne idem u penziju, nego u mirovinu, do formalnog odlaska u penziju imam 50 dana od danas, rekao je Željko Šain u emisiji “Istraga” O kanala.

Digitron iz Njemačke

Ukazao je na to da je potrebno stalno učiti i primjenjivati naučeno tokom rada. Bitna je pedagogija. Ako čovjek ima znanje a ne zna pristupiti studentu, učiti od njega, neće biti puno napretka.

U Sarajevo je iz Kraljeve Sutjeske došao 70-ih godina i upisao Ekonomski fakultet, sada već davne 1973. godine. Već na drugoj godini studija postao je demonstrator i mlađim kolegama držao demonstratorske vježbe iz privredne i finansijske matematike.

– To su hiljade studenata. Pravio sam grubu procjenu, kao nastavnik, demonstrator. Bio sam mentor na stotine diplomskih radova, magistarskih, zatim desetak doktorskih, u komisijama… Hiljade časova, ali kada nešto radite s ljubavlju, nije vam teško raditi bez obzira na to koliko sati provodili na takvom radnom mjestu, priča profesor Šain.

Prisjetio se jedne situacije i kroz šalu ispričao kakvi su bili njegovi počeci. Kaže da je tek 70-ih čuo za digitron. Računali su ručno, papir i olovka.

– Ja sam zamolio mog strica da mi kupi u Njemačkoj, a ja ću mu dati novac kad budem mogao. On mi je donio veliki digitron, koji je mogao samo četiri računske operacije raditi i tad sam bio najpopularniji student i samo sam u tašni jedno vrijeme nosio digitron. Bio je velik koliko je maltene i tašna, kazao je on.

Dodaje da je nekada do informacija puno teže bilo doći. Moralo se mnogo čitati, propitivati, tražiti informacije.

– To je doba kada se drugačije učilo, a danas postoje mnoge platforme, imate Google i jednostavno drugačiji način života rada i studiranja, ali jednostavno da se temeljitije učilo, to stoji. Znam po broju knjiga koje sam morao pročitati na fakultetu. Danas je to relaksiranije. I danas ima sjajnih studenata, rekao je Šain.

Savjet studentima

Na osnovu svog iskustva i rada sa studentima napravio je procjenu te presjek stanja i znanja studenata Ekonomskog fakulteta:

– Imamo, otprilike, deset posto sjajnih studenata, dvadesetak posto odličnih studenata, u zbiru to je jedno trideset posto. Sa još 20 posto možete solidno raditi, ali su oni prosječni, dok sa 50 posto imamo veliku muku da ih dovedemo na kvalitativan nivo da mogu završiti studije. Nema netalentovanih. Nema onih koji ne mogu naučiti, ali samo upornost i rad zajedno sa zdravljem daju uspjeh svakom poslu ma kojim se bavili, kazao je Šain.

Potrebne su, kaže, kultura rada i disciplina. Dao je i važan savjet studentima koji žele preko noći postići sve.

– Rad je ključna stvar u životu, o zdravlju nećemo govoriti, to je pretpostavka svega, ali kultura rada i ljubav prema radu su najvažnija stvar da bi čovjek uspio u životu. Nema netalentovanih. Nema onih koji ne mogu naučiti, ali samo upornost i rad zajedno sa zdravljem daju uspjeh svakom poslu ma kojim se bavili, kazao je Šain.