Iako ismijavan, štreber je uvijek dobar prijatelj – bar se trudi to da bude, onima koji ga ismijavaju. Po difoltu, kolege ga gledaju kao dupelisca, ali on je uvijek omiljen kod profesora i nastavnika – vjerovatno zato što je jedini “uvijek spreman”. Mnogo je predrasuda o štreberima koje su ništa više nego šarena laža.
Zabluda br. 1: Štreberu je fakultet sve i svja.
Svaki štreber vjerovatno oplače i opsuje fakultet više nego bilo koji drugi prosječan student. I to ne zato što mu je previše stalo do ocjene ili do tog nesretnog ispita. Već zato što je svjestan da je sam postavio vanzemaljska očekivanja i zato što osjeća pritisak okruženja da ih ispuni. Nerijetko ćete čuti da je neki dobar student „poludio“ pred kraj faksa, ispisao se ili se prebacio na neki drugi fakultet. Oni malo luđi, izdrže do kraja i završe u roku, piše najstudent.com.
Zabluda br. 2: Štreberi imaju sve desetke.
Ovo je zaista ekstreman slučaj i sigurno je da postoje braća i sestre koji su u ovom fazonu, ali mnogi štreberi nisu iz ovog plemena. Ljude koji imaju sve desetke u indeksu ne nazivaju štreberima u kontekstu koji je rasprostranjen u narodu. Više su to ljudi koji imaju sjajnu organizaciju vremena, energije i zdrav balans između fakulteta i socijalnog života. Ono što je istina, to je da štreberi imaju uglavnom visoke ocjene. Ne zato što će im se svijet srušiti ako ta ocjena ne bude visoka – štreberi prosto ne znaju da uče za šest.
Zabluda br. 3: Štreberi su ulizice.
Štreberi iz filmova koji bespogovorno rade ono što im profesor kaže, ipak postoje samo u filmovima (eventualno u srednjoj školi). Štreber je osoba koja je uglavnom najredovnija na predavanjima, dakle – uvijek je u toku. Štreber je uglavnom golub pismonoša i osoba koja kontaktira sa profesorom, odnosno prenosi informacije važne svima. Štreber je, dakle, „izdajnik“. Ali ne i ulizica.
Zabluda br. 4: Štreberi uče sto sati sedmično.
I štreberi su, kao i ostali studenti, ponekad prokrastinatori. I štreberi su nervozni za vrijeme ispitnog roka. I štreberi imaju „ono jedno pitanje“ koje nisu skapirali. I štreberi kukaju kao i ostali kako nisu naučili. Samo što je štreber najiritantniji, jer uvek nekako položi. I štreberi znaju da ne pređu sva pitanja za ispit. Samo što štreberu niko ne veruje. Kako štreber uspije da izgura sve visoke ocjene? Zato što je štreber uglavnom već u materiji i skoro nikada ne počinje od nule tri dana prije ispita. Štreber počne dosta ranije i uči po malo. I uglavnom dan pred ispit ne uči ništa, jer je spreman. Ali odakle onda pravo štreberu da kuka pred ispit? Štreber nema pravo da mu se gradivo pomiješa! On je štreber, pobogu, a štreberi sve znaju.
Zabluda br. 5: Štreberi sve znaju.
Najveća zabluda od svih je da štreberi u svakom momentu sve znaju. Ako vidite štrebera kako zamišljeno gleda na predavanju koje traje tri sata bez pauze, vrlo je vjerovatno da umjesto strukturalističke teorije Talkota Parsonsa misli na ćuftice sa sosom koje će pojesti čim „zazvoni“. Štreber je šokiran vama kada izletite sa nekim pitanjem iz predmeta koji ste slušali prije tri godine, barem onoliko koliko ste šokirani vi sa njim kada kaže ne znam. Mada, štreber će vam rijetko reći ne znam, daće vam (skoro) uvijek neki odgovor. Ne zato što ga je sramota da prizna da nešto ne zna, već zato što su štreberi uglavnom okrenuti ka rješenju i proaktivnosti, a ne problemu i pasivnosti.
Zabluda br. 6: Štreberi nose naočale.
Ova zabluda je istina.
Biti štreber je stvar izbora. Isto tako je stvar izbora da li ćete taj epitet nositi kao nešto što će vas ružiti ili čime ćete se ponositi. Bill Gates je jednom rekao: – Budite dobri prema štreberima, jer ćete vjerovatno jednog dana raditi za nekog od njih. Ali ne brinite. Štreberi nisu zlopamtila!