Pravni fakultet UNSA predstavio tri nova doktora nauka

Pravni fakultet je, kako kažu, sa ogromnim ponosom, predstavio tri nova doktora pravnih nauka iz svojih redova, koji su svoje doktorske disertacije uspješno odbranili u toku akademske 2022/2023. godine.

Dr. sc. Vesna Lazić

Sekretarka Pravnog fakulteta

Tema: “Naknada nematerijalne štete iz osnova osiguranja od autoodgovornosti”
Mentor: Prof. dr. Abedin Bikić
Datum odbrane: 05.10.2022. godine

Rezime: Doktorska disertacije daje teorijsku i praktičnu razradu građanskopravnih aspekata naknade nematerijalne štete iz osnova osiguranja od autoodgovornosti kroz prizmu domaćeg zakonodavstva i prakse. Naknada nematerijalne štete je oduvijek bila pitanje koje je intrigiralo kako teoretičare, tako i praktičare još od pojave prvih automobila, a to pitanje je i dalje aktuelno i svakodnevno. Rezultati istraživanja će biti od koristi sudovima i drugim praktičarima, prilikom donošenja odluka o naknadi nematerijalne štete i njenoj visini. Ponajviše će rezultati istraživanja biti primjenjivi za sama oštećena lica, odnosno njihove punomoćnike – advokate, budući da se istraživanjem direktno ukazalo na probleme sa kojima se susreću, te su se ponudila adekvatna rješenja.

Dr. sc. Mirza Hebib

(Viši asistent/Katedra za pravnu historiju i komparativno pravo/naučna oblast: Rimsko pravo)
Tema: “Plodouživanje (ususfructus): primjena rimskog koncepta u dubrovačkom pravu”
Mentori: Prof. dr. sc. Henrik-Riko Held i prof. dr. sc. Zdravko Lučić
Datum obrane: 10. 12. 2022. godine

Rezime: Doktorska disertacija predstavlja dogmatsku romanističku analizu plodouživanja, kao instituta oblikovanog u rimskom pravu, koji postoji i danas i ima važnost i primjenu u pozitivnom, osobito nasljednom pravu. Analiziran je proces pravne recepcije, odnosno puteva preko kojih je rimsko pravo oblikovalo europsko pravo. Na primjeru dubrovačkog prava, kao odabranog mikroplana, analizirane su konceptualne pojavnosti plodouživanja, koje potječu iz rimskog ili grčko-rimskog, odnosno bizantskog prava, i koje su oblikovane lokalnim specifičnostima poput slavenskog utjecaja ili lokalne komunalne socijalne politike. One su poslije transformirane naknadnim, tzv. učenim pravom sa srednjovjekovnih talijanskih sveučilišta, koje je opet oslonjeno na rimsko pravo. Tako oblikovano plodouživanje, duboko ukorijenjeno u rimsku pravnu tradiciju, nastavilo je recepcijski put sve do kraja postojanja dubrovačkog pravnog poretka.

Dr. sc. Nasir Muftic

(Viši asistent/Katedra građanskog prava/naučna oblast: Građansko i građansko procesno pravo)

Tema: “Utjecaj umjetne inteligencije na građansko pravo sa posebnim fokusom na odgovornost”/“The impact of artificial intelligence on civil law with the special focus on liability”
Mentorice: prof. dr. Christiane Wendehorst i prof. dr. Meliha Povlakić
Datum odbrane: 14.02.2023. godine

Rezime: Disertacija se bavi utjecajem umjetne inteligencije na građansko pravo, pri čemu se naročito analizira sistem građanskopravne odgovornosti. U eri digitalnih tehnologija, među kojima se ističe umjetna inteligencija, postavlja se pitanje adekvatnosti principa i pravila koja postoje u građanskom pravu, a koja su u svojoj osnovi ostala neizmjenjena izuzetno dugo. U disertaciji se postavlja pitanje utjecaja umjetne inteligencije na principe autonomije volje i stranačke ravnopravnosti, koje se kasnije razrađuje kroz pitanja adekvatnosti osnova odgovornosti, adresata odgovornosti i pozicije oštećene strane.