Nalaz je otkriven u Cairu, oko 60 kilometara južno od Albanyja. Dosad su naučnici smatrali da je najstarija fosilizirana šuma u Gilboi, također u New Yorku, ali ova u Cairu je dva ili tri miliona godina starija i dramatično se razlikuje, prenosi index.hr.
Osoba iz Državnog muzeja New Yorka prva je uočila veliku strukturu u obliku korijena na dnu kamenoloma. Christopher Berry, koautor studije i paleobotaničar na Univerzitetu Cardiff u Velikoj Britaniji, rekao je za CNN da je bio pomalo skeptičan kad je prvi put posjetio nalazište. Smatrao je da bi to moglo biti moderno drvo koje je izraslo u stijeni i kasnije bilo uklonjeno. Nakon pobližeg pregleda uzoraka tla istraživači su brzo potvrdili da se radi o otisku nečeg mnogo starijeg.
– Opseg korijenskih sistema bio je zaista nevjerojatan, rekao je William Stein, vodeći autor i profesor emeritus bioloških nauka na Univerzitetu Binghamton, koje se nalazi dva sata vožnje zapadno od Caira.
Ekipa naučnika pažljivo je uklonila sloj zemlje, pomno mapirajući izvanredno otkriće. Pretpostavlja se da je katastrofalna poplava ubila većinu drveća u šumi te sačuvala korijenski sustav kao fosile. U blizini najvećih stabala pronađeni su čak i fosili riba.
Ovo otkriće omogućava uvid u veliko tranzicijsko razdoblje našeg planeta iz svijeta bez šuma u svijet koji je pokriven šumama, smatra Berry.
Zbog konteksta, napomenimo da je šuma u Cariu oko 140 milijuna godina starija od razdoblja kad su prvi dinosauri kružili Zemljom, Najstariji poznati insekt živio je prije otprilike 400 milijuna godina, a nekoliko milijuna godina nakon toga Zemlju su osvojile prve životinje s četiri noge. Tokom srednjeg devona (prije 419 do 359 milijuna godina), objasnio je Berry, šuma u Cairu zapravo se nalazila oko 30 stupnjeva južno od ekvatora, između umjerene i sušne klime.
Naučnici su uspjeli identificirati tri vrste drveća, od kojih su dvije bile jedinstvene za ovo nalazište, što ukazuje na ekološku razliku u odnosu na obližnje nalazište Gilbou.
– S pojavom šuma možemo vidjeti veliki pomak prema ekologiji kakva danas postoji na kopnenom i morskom području, rekao je Stein.
Tokom devona drastičan pad razine ugljikovog dioksida doveo je do hlađenja Zemlje, što je možda prouzročilo izumiranje na kraju tog razdoblja.
– To je suprotno od onoga što doživljavamo danas, uključujući i mogućnost izumiranja. Dakle, u tom smislu historija je važna. Ako pogledamo porijetlo šuma i njihove učinke te posebice same biljke i ono što one rade, možda ćemo dobiti uvid u procese koji se danas događaju, zaključio je Stein.
(STUDOMAT.ba)