Zijevamo na poslu, zijevamo prije spavanja, zijevamo u kinu, a neki zijevaju čak i na treningu. Zijevaju svi, bez obzira na dob ili spol i to u bilo kojoj situaciji, prenosi mreza-mira.net.
No ako zijevate to ne mora značiti da vam je dosadno, kao što svi misle. Također, ako ne zijevate ako svi oko vas zijevaju to ne znači da ste psihopat.
To su samo razne “internet teorije” koje će vam možda biti zanimljive, ništa više.
Kako god, moguće je da upravo sada kada smo osam puta u četiri rečenice spomenuli zijevanje – zijevate 🙂
No zašto? Ljude su oduvijek zanimala objašnjenja i zašto se nešto događa. Zijevanje, koliko god jednostavno i prirodno bilo, veže za sebe zanimljive činjenice.
Kao pravi štreberi, krenimo s definicijom.
Šta je zijevanje?
Zijevanje je nesvjestan mehanizam koji objedinjava udisanje zraka, rastezanje bubnjića i izdisanje zraka. Nije samo otvaranje usta, vidite?
Postoje različite teorije koje objašnjavaju zijevanje, ali naučnici se slažu kako zijevanje zahtjeva još puno istraživanja kako bi u potpunosti shvatili zašto se događa.
Pred vama je osam činjenica o zijevanju oko kojih se svi slažu, a vjerojatno niste ništa znali o njima.
1. Prosječno zijevanje traje šest sekundi
Opažanjem je utvrđeno kako je upravo šest sekundi prosječno vrijeme zijevanja. Muškarci zijevaju duže jer imaju veće glave u kojima bi trebali biti i veći mozgovi kojima treba više kisika.
U tom kratkom vremenu ubrza se rad srca, a krv brže kola tijelom. Nakon zijevanja, nije neuobičajeno da zamahnete glavom unatrag ili rastegnete ruke.
2. 400 sati svog života provodimo zijevajući
Osoba zijeva osam puta dnevno ili 2.920 puta godišnje ili 240.000 puta u životu, ako doživite 82 godine starosti.
Ako ovom matematičkom izrazu dodamo i prije spomenutih šest sekundi, ispada da ćete od 82 godine života skoro 400 sati provesti zijevajući.
3. Fetus može zijevati
Niko ne zna zašto fetusi zijevaju – naučnici to prepisuju razvitku mozga, a događa se nakon 11 sedmica provedenih u maternici.
Na 4D snimkama, iako su tada nešto veći od 3,5 centimetra, jasno se vidi kako fetusi otvaraju usta, a tijelo ima reakcije uobičajene za zijevanje.
4. Zijevanje je zarazno
Ovo je vjerojatno rečenica koju ste čuli najviše puta, a vezana je za zijevanje. Nije u potpunosti tačno, odnosno, zijevanje nije zarazno za sve.
Otprilike dvije trećine ljudi pronaći će se u ovoj izjavi, a veća je vjerojatnost da ćete zijevati nakon što vidite nekog sebi bliskog da zijeva. Zanimljivo je da više zijevaju empatične osobe.
– Vjerujemo da je zijevanje koje zovemo zaraznim znak određene socijalne empatije kod nekih osoba. Pokazatelj je poštivanja bihevioralnog i psihološkog stanja neke druge osobe, objasnila je dr. Catriona Morrison, predavačica na Odjelu za psihologiju Univerzieta u Leedsu.
5. Zijevaju i životinje
Istraživanje provedeno u Kyoto University Primate Research Institute na šest čimpanza pokazalo je kako će i čimpanze zijevati ako vide druge čimpanze kako to čine.
Drugo istraživanje proučavalo je reakciju pasa na zijevanje, zapravo htjeli su vidjeti koliko će se psi “zaraziti” zijevanjem ako njihovi vlasnici zijevaju, ali i hoće li ponoviti zijev ako kraj njih zijevaju neku nepoznati ljudi.
Istraživanje je pokazalo kako psi češće reagiraju na zijevanje vlasnika nego njima nepoznatih osoba. To uopće ne čudi jer znamo da su psi jako vješti u razumijevanju naših neverbalnih komunikacijskih poruka.
6. Dok zijevamo, mozak ispušta dopamin
Iako je zijevanje puno češće povezivano s dosadom i umorom, pokazalo se kako to nije skroz točno.
Dopamin, neurotransmiter koji je ključan za normalno funkcioniranje organizma ispušta se tokom zijevanja. Upravo to je razlog što, najčešće sportaši, prije samo izlaska na stazu, teren ili ring namjerno zijevaju.
Najbolji primjer je višestruki zlatni Američki olimpijac Apolo Ohno koji je poznat po svom ritualu zijevanja prije izlaska na ledenu stazu, inače natjecao se u brzom klizanju na kratkim stazama.
7. Zijevanje potiče mozak na bolji rad
Kada udahnemo zrak zijevanjem, krvne žile u nosnicama se ohlade tako da u mozak dolazi ohlađena krv koja ga razbuđuje.
Zijevanjem dakle naš mozak sebe priprema za rad i koncentraciju tako što se hladi, pišu u naučnom časopisu Evolutionary Psychology .
8. Zijevanje kao znak bolesti
Ovdje pričamo o neprirodnom, pretjeranom zijevanju. Ako smatrate da previše zijevate obratite se svom liječniku.
Kod nekih osoba zijevanje može biti povezano s lutajućim živcem ( lat. Nervus vagus ), što bi moglo biti povezano sa srcem. Kod drugih osoba može ukazivati na poremećaje u spavanju ili radu mozga i živčanog sustava.
Nismo vam to rekli ali za “zarazno zijevanje” dovoljno je pročitati riječ zijevanje.
Riječ zijevanje se u ovom tekstu pojavljuje 19 puta, pa je moguće da ste čitajući ga napunili mozak svježim, hladnim kisikom i spremni ste za daljnje aktivnosti.
“Nema na čemu!” 😀
(STUDOMAT.ba)