Opasni po zdravlje: 10 poslova koji loše utiču na psihu

Posao kojim se bavimo nerijetko se odrazi na sve segmente našeg života. Nije mali broj onih koji potpuno zapostave privatni život zbog posla, a najveći problem nastaje kada posao počne da utiče i na našu psihu. Ljudi koji rade u određenim sferama društva skloniji su tome da postanu robovi svog posla, a sledećih 10 imaju najgori uticaj na ljudsku psihu i čitav život!

28.07.2018.

1. Vojnici

Posao vojnika utiče kako na njegov, tako i na život čitave porodice vojnika. Svi poznajemo makar jednu osobu kojoj je otac ili deda bio vojno lice, i takve porodice uglavnom moraju da popuste pred njim i žive u strogoj disciplini. Čast, dostojanstvo i dobra fizička forma prednosti su ovog posla, ali vremenom, vojnici postaju sve strožiji, cinični, a njihov osećaj empatije slabi. Problem je u tome što sve vrijeme na poslu uče kako da razmišljaju čistom logikom, stavljajući ljubav i saosećanje na stranu. Vremenom to postaje sastavni deo njihove ličnosti, pa često postanu grubi i prema najbližima, piše Kurir.

2. Ljekari

Posao doktora zahtjeva “izgrađivanje” odbrambenog “zida”, koji obavezno uključuju ravnodušnost i cinizam, jer se svakog dana suočavaju sa patnjom, bolom i smrću. Zbog toga mnogi ljekari imaju neobičan smisao, koji je zapravo odbrambeni mehanizam koji je psiha stvorila kako bi postala otporna na stres i strah. Navika sakrivanja emocija i tretiranja svake situacije smireno na kraju postaje prepreka u emocionalnom posvećivanju i izostanku želje da se sa partnerom podjele svakodnevne brige, problemi, ali i sreća. Doktori su navikli da uvijek bud i fizički i psihički spremni da pomognu drugima, ali se to i te kako odražava na njihov privatni život.

3. Učitelji

Prosvjetni radnici se obučavaju da kontrolišu velike grupe djece, zbog čega postaju veoma striktni i kod kuće. Osobine koje se kod učitelja najčešće uočavaju su autoritativnost, konzervatizam, sklonost monolozima i priklanjanje utvrđenim formama. Ako osoba svaki dan, cio dan radi sa djecom, vremenom će početi i odrasle, bliske ljude da tretira kao djecu – davaće savjete, osećati potrebu da uvijek i za sve bude pripremljena i da uvijek sve mora da objasni i po 10 puta.

4. Preduzetnici

Biznismen nije zanimanje, već način razmišljanja i način života. Ovakav posao često ne dopušta kompromise i popustljivost. Da biste bili uspješni u biznisu, posao uglavnom mora da bude glavni prioritet u vašem životu. Zbog toga preduzetnici praktično 24 sata razmišljaju o poslu. Biznis se konstantno razvija, a konačni cilj je često nejasan ili ga uopšte nema, jer se ne može precizno odrediti. Biznismeni zato konstantno razmišljaju o ličnom razvoju i često zahtjevaju da se i njihovi bližnji tako ponašaju, a kada ste konstantno u nekom istraživanju, često sami ne možete da znate šta zapravo želite, što je slučaj sa mnogim preduzetnicima.

5. Advokati

Ovim poslom mogu da se bave samo psihički jaki ljudi, jer advokatura podrazumjeva mnogo svakodnevnog pritiska. Među advokatima pričanje o problemima nije uobičajeno, pa rijetko traže pomoć i podršku, zbog čega mogu da upadnu u depresiju. Uspješna karijera advokata zahtjeva izoštrenu sposobnost predviđanja svih negativnih posljedica po klijenta, zbog čega i sami većinom počinju na svijet da gledaju negativno i traže loše u svemu, pa im se psiha mijenja. Osim toga, advokati spadaju među zanimanja koja najviše rade, pa su često preumorni i kriju zdravstvene probleme.

6. Računovođe

Ljudima koji se bave ovim poslom veoma je teško da odvoje poslovni od privatnog života, jer su neprestano koncentrisani na brojeve. Vremenom, godine monotonog posla uzimaju svoj danak – postaju veoma dosadni, ali i pretenciozni. Računovođe su opsjednute redom – sve mora da bude na svom mjestu i da se završi u određenom roku. Porodični budžet veoma pažljivo planiraju i cijela kuća uvijek mora da im bude čista, zbog čega s godinama postaju “gunđala” koja nerviraju okolinu.

7. Novinari

Uvijek u centru svih događanja, novinari često viđaju neprijatne, čak i užasne stvari koje mogu negativno da se odraze na njihovu psihu. Ne uspevaju da se distanciraju od svega što se oko njih događa, jer u svakoj novoj informaciji vide motiv za pisanje novog članka. Posao novinara zahtjeva komunikaciju sa najrazličitijim ljudima, koji često nisu ni zanimljivi, ni pozitivni, a cenzura i nemogućnost da u potpunosti izraze svoj stav ih veoma deprimiraju. Spavaju i hrane se veoma loše, pa se često brzo iscrpe i razbole.

8. Psiholozi

Ljudi se veoma često odlučuju da studiraju psihologiju kako bi otkrili kako da se izbore sami sa sobom. Često analiziraju tuđe probleme, jer u njima pokušavaju da pronađu korijen ličnih problema. Psiholozi vremenom postaju emocionalno iscrpljeni, jer moraju stalno da slušaju i razumiju tuđu patnju i probleme. Svaki profesionalac u ovoj oblasti zna da dobro njegovog klijenta zavisi od njegovih poteza, a tako velika odgovornost veoma je stresna i izaziva strah od pravljenja fatalne greške.

9. Freelanceri

Veoma socijalna osoba sa jakom samodisciplinom može da postane uspešan frilenser – čovjek koji radi projekte od kuće, sam sebi kreira radno vrijeme i ima mogućnost da radi na više poslova odjednom. Ali, nestabilan i nesiguran prihod i izolovanost od društva dok po cio dan radi za kompjuterom može da izazove veliku nesigurnost. Za frilensere, dom je i kancelarija, pa ne postoji šansa da odvoje privatno od poslovnog. Neutvrđeno radno vrijeme i konstantno razmišljanje o poslu negativno se odražava na psihu čoveka, pa je za frilensere veoma važno da često mijenjaju enterijer i da se emocionalno opuštaju.

10. Arhitekte

Arhitekte su poznati radoholičari, koji se često šale na račun svog izgleda, koji je zbog umora često neugledan. Česta ostajanja u kancelariji do kasno, rad i tokom slobodnih dana i nedostatak sna veoma im narušavaju zdravlje. Prijatelji jednog arhitekte su najčešće i sami arhitekte, jer ih drugi ljudi uglavnom i ne zanimanju. Nalaze se pod stalnom emocionalnom tenzijom, velikom odgovornošću, što je veliki stres, a česti konflikti sa klijentima, kreativne krize i česte zablude o sopstvenoj veličini na kraju ih veoma često otjeraju u depresiju.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.