U Njemačkoj ima čitav niz studija za područja za koje mnogi nisu nikad čuli i u tome je ova zemlja među prvima na svijetu. Ipak, takvi studiji uopšte nisu loši – jer onda i postoji tek šaka stručnjaka u čitavom svijetu.
Šanse da sretnete studenta arheozoologije ili ekotropologije nisu baš posebno veliki pa tako jedva da ćete i naći nekoga ko će vam objasniti, šta je to uopšte: arheozoologija se bavi živim svijetom naše planete u pradavna doba što se može studirati u Münchenu, a ekotropologija prehranom i domaćinstvom i studenti posjećuju predavanja u Giesenu, piše Deutsche Welle.
Tek će se nešto lakše shvatiti, šta se misli pod studijem mongoloistike ili frizijske filologije – prvo je studij jezika i kulture azijske zemlje Mongolije, a drugo je proučavanje njemačkog dijalekta koji se govori na krajnjem sjeveru zemlje prema Danskoj. Zato je u tom studiju u Kielu potrebno odabrati i usmjerenje: Bökingharderski frizijski jezik ili Fering-Öömrangski frizijski obzirom da se i dijalekt prostire s obje strane granice.
Ili, kako bi bilo slušati predavanja promenadologije? Nauku o parkovima i šetalištima se uči na Univerzitetu u Kasselu, a nije loš ni studij onomastije. Iza tog naziva se ne krije ništa prosto – to je nauka kojom se bavi Univerzitet u Leipzigu i izučava imena.
S profesorom ponekad na kafu
Takvi studiji imaju najviše tri profesora i predaju se tek na pokojem Univerzitetu u Njemačkoj. Zapravo, ima i veliki broj studija koji barem zvuče “normalno”, ali zbog male potražnje se jedva igdje proučavaju. Na primjer, čak je i studij novogrčkog rijetkost za Njemačku, makar Olaf Pinkpank nikad nije požalio što to studira:
– Brzo se upoznate sa svim kolegama jer ih nema mnogo, a morate pohađati ista predavanja. Isto je i sa profesorima: u novogrčkom imamo jednog profesora kod kojeg onda polažemo čitav niz predmeta.
Ali od čega će živjeti kad i završi takav studij? Joachim Sauer, predsjednik udruženja kadrovskih stručnjaka doduše i na svom poslu obično prima aplikacije za zaposlenje “običnih” inženjera, ekonomista, pravnika ili stručnjaka za engleski, francuski ili španski. Ali ni on ne sumnja kako i takvi stručnjaci itekako imaju šanse da nađu dobar posao:
– Uvijek vlada načelo, ako ste dobri, naći ćete posao. Posebno zato što postoji sve veća specijalizacija. Danas imamo toliko stručnjaka kao nikad do sada i kompanije su presretne ako nađu nekoga čija je specijalnost ono čime se oni bave.
Doduše, 80 % takvih malih studija su u društvenim naukama, ali ih ima i u prirodnim i tehničkim zvanjima. Tamo su neka područja bila gotovo masovni studiji – ali danas su rijetkost.
U tu kategoriju na primjer spada tehnologija željezničkog saobraćaja i Yuanfei Shi je došla iz Kine kako bi upravo to studirala na Tehničkom fakultetu u Berlinu i zapravo se čudi što ima toliko malo kolega. Jer, kod njih je željeznički saobraćaj još uvijek područje koje garantuje sigurnu budućnost.
Još jedna prednost takvih minijaturnih studija jest što se i studenti odlično upoznaju s profesorima, a i profesor će rado pomoći svakom svom studentu da pronađe mjesto za praksu ili čak stalno radno mjesto. U tim sektorima je krug stručnjaka veoma malen i svi se obično međusobno poznaju – daleko preko granica svoje zemlje.
Kadrovski stručnjak Joachim Sauer proriče kako će nemali broj takvih stručnjaka na kraju raditi u potpuno drugim područjima.
– Imate i završenih germanista koji su postali predsjednici uprava preduzeća, ili ako hoćete, uzmite mene kao primjer: ja sam studirao urbanistiku i prostorno uređivanje i zapravo sam inženjer. Ali radim kao direktor kadrovskog odjela jednog velikog francuskog proizvođača automobila.
(dw.de)