fbpx

Nije sve u visokom IQ: Koja osobina je zajednička za vrhunske studente?

Vrhunski studenti koji se svrstavaju u redove najboljih u svojoj generaciji, na tom mestu nisu slučajno, ali su možda razlozi zbog kojih su tu neočekivani.


Nisu to ni izražena genijalnost ni brzina računanja ili razmišljanja, već upornost, kako je objavio australijski Griffith Univerzitet, na osnovu studija psihologa Arthura Poropata. Da nije sve u visokom stepenu inteligencije, ispitano je, i na izvjestan način, utvrđeno u SAD-u.

Neki stručnjaci smatraju da je vrijeme da se društvo oslobodi ideje da IQ i knjiga ’idu ruku pod ruku’, prije svega jer nije sve u akademskim sposobnostima koje mjeri IQ test, već u testu ličnosti koji se gotovo nikada ne praktikuje, posebno među djecom, a može mnogo toga da otkrije.

Pored upornosti, važna je i disciplina. Savjesni ljudi disciplinovani kada je riječ o postizanju ciljeva, i imaju visok nivo radoznalosti i otvorenosti ka prihvatanju novih ideja. Poropat je istakao da su njegovi rezultati, objavljeni u August’s Learning i Individual Differences, iznenadili druge psihologe koji imaju problem da svjesno razdvoje inteligenciju i akademski uspjeh.

Profesori, sa druge strane, mogu lakše razlikovati osobine koje drugi ljudi povezuju sa inteligencijom. Otvorenost je dobar primjer, tvrdi Poropat, i pita se:

 – Koliko često se intelektualna ’proždrljivost’ i visok intelekt ne preklapaju? ’Mi intuitivno mislimo da bi otvorenost i inteligencija trebalo da idu zajedno, ali, one nisu isto i važno je kako se primjenjuju. Ako vas ne zanima duboko, posvećeno učenje, niko nikada neće vidjeti koliki je stepen vaše inteligencije, zaključuje psiholog.

Poropatov rad daje statističku podršku školi zasnovanoj na mišljenju da je potrebno redefinisati odnos između uspjeha i inteligencije, bilo da je riječ o učionici ili radnom mjestu.

Prema riječima psihologa Carol Dweck, sa Univerziteta Stanford, postoje dva tipa ljudi: oni koji imaju fiksno razmišljanje i ono čije se mišljenje razvija i mijenja. Oni sa fiksnim razmišljanjem smatraju da je uspjeh nešto urođeno – što čovjek ili ima ili nema, dok oni suprotnog mišljenja vjeruju da je uspjeh ono što se zasluži. Kao rezultat toga, ova grupa ljudi manje brine o tome da ’izgleda pametno’, i lakše se nosi sa neuspjehom.

A tu je i škola mišljenja kojoj pripada Angela Lee Duckworth, psihologinja koja koristi riječ ’grit’da opiše ustrajnost i strast usmjerene ka dugoročnim ciljevima. Inače, riječ ’grit’ u psihologiji ima značenje pozitivnog, emocionalnog ponašanja zasnovanog na strastim pojedinca i moćnoj motivaciji za postizanjem zacrtanih ciljeva. Proučavajući razne navike učenja, Duckworth je uvidjela da je posvećeno, fokusirano učenje koje ima jednu oblikovanu strukturu i nit, ono što kasniji rezultat čini perfektnim. Kada je riječ o teorijama uspjeha, prevelika je lista naučnika i stručnjaka koji smatraju da je ličnost najvažnija.

Karta za uspjeh?

Postanite više savjesni i odgovorni, jer je intelekt sam temelj na kojem treba graditi kući znanja, vještina i uspješnih rezultata. Profesori mogu pomoći studentima da promijene svoje ponašanje, što poboljšava šanse za uspjeh na fakultetu i nakon njega. Poropat smatra da je to mjesto gdje njegov rad upoznaje ’stvarni život’, ali pritom ne misli da je puka genijalnost beskorisna, niti zagovara kvalitet ličnosti zasnovan isključivo na akademskom znanju.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!