Ocjene dolaze samo kao krajnja posljedica jednog procesa truda i rada, tako da same za sebe ne mogu biti bitne, koliko taj čitav proces. Međutim, da li i kada ta krajnja posljedica u vidu broja od 6 do 10 može zaista biti bitna? Da li na to pitanje možemo unaprijed znati odgovor?
U nastavku slijedi nekoliko savjeta i odgovora na to pitanje.
Nemoj učiti za 6, 7, 8 ili 9
Da li zaista može da se uči za 7 ili 8? Da li je to onda 40 ili možda 60% naučene knjige? Više je vremena potrebno da napravite tu kalkulaciju, nego naučiti sve što je potrebno ili maksimalno koliko nam vrijeme dozvoljava. Zato uči kao da učiš za 10, na taj način svakako stvaraš šansu da dobiješ 10, u svakom drugom slučaju je ni nemaš.
Znanje je mnogo više od broja
Pokušaj da u svemu što učiš izvučeš neku dublju korist ili to znanje uvežeš sa nečim što ti izgleda kao da ga možeš praktično koristiti. Kada ti neko gradivo djeluje besmisleno i potpuno beskorisno, mnogo ćeš teže stvoriti volju da ga i memorišeš. Zato u svemu što učiš, kada već moraš da uložiš određeno vrijeme, gledaj da potražiš smisao i poentu. Na taj način ćeš brže pamtiti jer vidiš smisao, bolje ćeš ga reprodukovati jer si ga uvezao sa nečim praktičnim i spojio kockice u glavi, a i duže zadržati u memoriji.
Dakle, ukoliko se trudiš da učiš koliko najbolje možeš i na najbolji način koji umiješ, da li i pored toga treba da razmišljaš o ocjeni koju ćeš dobiti i o prosjeku koji ćeš imati?
Postoji nekoliko situacija koje treba da imaš na umu.
Krediti i stipendije
Ukoliko ti do sada nije poznato koji su tačni uslovi za kredite i stipedije, obavezno se što prije informiši. Postoje razne vrste stipendija – gradske, državne, stipendije koje dodjeljuju posebne institucije. Informiši se o uslovima i rokovima. Ukoliko unaprijed planiraš, možeš izbjeći da zbog jedne ocjene propustiš neku stipendiju ili da zakasniš sa prijavom. Takođe, stipendije vrlo često mogu služiti i kao neki dodatni podstrijek za radom, piše najstudent.com.
Školarine
Ovo je stavka koja varira od fakulteta, do fakulteta, ali je svakako jedna od značajnih faktora i ocjene su od presudnog značaja u ovom slučaju.
Dalje školovanje – master, doktorske, studije u inostranstvu
Svuda gdje postoji neka vrsta rangiranja po prosjeku, prosjek igra bitnu ulogu. Naravno da u prvoj ili drugoj godini ne možeš donijeti odluku da li ćeš i gdje upisati master, ali ukoliko iole o tome razmišljaš, sebi treba da obezbijediš dobar teren da to kasnije možeš i da ostvariš. Proces učenja je jako dugačak, ti i tvoje odluke ćete se vrlo vjerovatno nekoliko puta mijenjati, ali bitno je da uvijek misliš barem korak unaprijed i da omogućiš sebi da svoju želju zaista i možeš da ostvariš, odnosno da ukoliko u četvrtoj godini odlučiš da želiš određeni master, da već u trećoj godini daš sve od sebe da do četvrte godine ispunjavaš uslov za taj master koji ćeš tada potencijalno želiti da upišeš.
Svoju karijeru vidiš na fakultetu
Ovo je još jedan od slučajeva kada je prosjek jako bitan ili barem ocjene iz određene grupe predmeta. Vrlo često će se desiti da će najbolja 3 studenta na nekom predmetu ili grupi predmeta određene katedre dobiti ponudu da budu demonstratori, što bi kasnije moglo prerasti u asistente i tako redom. Ukoliko je to i tvoja želja, uz neophodno znanje, potrudi se da i tvoje ocjene budu njegovi pokazatelji.