Najčešće greške koje prave svi studenti

Ljudski je griješiti, pogotovo kad si mlad. Ali, mladost nije izgovor za neuspjeh na fakultetu. Sve se greške mogu ispraviti, a pogotovo one najčešće.


Na Quori je postavljeno pitanje “Koje su najčešće greške koje prave studenti?”, a najbolji odgovor stigao je od jednog profesora, prenosi studentskizivot.com.

Slabija verzija “sindroma varalice”

U današnjem svijetu koji je uveliko protkan upotrebom društvenih mreža, studenti najčešće vide uljepšanu i bolju stranu svih svojih prijatelja i njihovih života – ne samo akademskog uspjeha nego i slobodnog vremena, porodičnog života, romantičnih veza itd. Studenti s top-fakulteta mogu steći utisak da njihovim prijateljima sve u životu ide od ruke, da su u svemu izvrsni zbog čega bi mogli posumnjati u svoje kvalitete pa čak i pomisliti da su greškom upali na fakultet. Sličan sindrom dokumentovan je u članku objavljenom u New York Times-u: Samoubistvo na kampusu i pritisak savršenstva.

I dok jedan dio ovog problema može ležati u snazi društvenih mreža, jednim dijelom radi se o ljudskoj prirodi. Ljudi često uljepšavaju trenutnu situaciju u kojoj se nalaze, jednako online kao i offline. Tvoj kolega koji sjedi kraj tebe na predavanju možda će malo uljepšati realno stanje u indeksu ako ga pitaš koji mu je prosjek ocjena, a cimer će ti vjerovatno uljepšati priču o gadnom prekidu s devojkom tako što će ti ispričati neku priču o najnovijem osvajanju. Sve ovo stavlja na iskušenje samopouzdanje studenata i uzrokuje u njima osjećaj manje vrijednosti koji može ostaviti teške posljedice na senzibilnije i labilnije pojedince.

Pasivno primanje znanja na fakultetu

S druge strane, postoje studenti koji imaju previše ličnu i iskrivljenu sliku o fakultetu i studiranju. Možda zbog prethodnih uspjeha, a možda iz drugih razloga imaju osjećaj da je iskustvo studiranja tu samo za njih i služi samo njima. Neki su možda odrasli u okolini u kojoj su uvijek bili u centru pažnje i nisu nikada iskusili istinski poraz ili neuspjeh. Ovakvi studenti često imaju personalizovanu viziju toga kako bi fakultet i studije trebalo da izgledaju, a ako podbace imaju tendenciju da prebacuju odgovornosti na druge (“pitanja na ispitu su bila jako čudna”, “objašnjenje semestralnih obaveza nije dovoljno jasno”, “profesor ne objašnjava dobro”).

Ovi studenti misle da ih zaposleni na fakultetu moraju podučavati i edukovati dok su oni pasivni jer ne razumiju koncept učenja kao proaktivnog ponašanja.

Strah od profesora

Profesor Zhao kaže da nakon predavanja ili tokom konsultacija zaista voli da popriča sa studentima “u četiri oka”, ali često se susreće sa studentima koji vjeruju da profesori ne žele da imaju posla s njima, bar ne više nego što je to programom propisano. Neki studenti profesore vide kao prezaposlene, a drugi kao rezervisane i nedruštvene. Boje se doći na konsultacije, a na predavanjima se ustručavaju da postave pitanja u strahu da ih profesori ne uvrijede ili ismiju što je pogrešno i loše.

Svakom studentu nude se brojne mogućnosti od kojih neke neće biti očigledne nego će zahtevati inicijativu s njegove strane. Bez obzira radi li se o raspravi nakon predavanja, učestvovanju u projektu, ljetnoj školi, terenskoj nastavi, pisanju članaka, honorarnih poslova – studenti moraju biti proaktivniji u svojim zahtjevima i slobodno pitati profesore za pomoć i da budu uključeni. Ovo je posebno važno za studentkinje koje su često povučenije i stidljivije pa se još i manje bore za sebe i svoj studentski angažman.

Loša organizacija vremena

Radi se o uobičajenom problemu koji ne muči samo i isključivo studente, ali upravo u ovom životnom periodu ima najsnažniji uticaj ili posledice. Čak i najbolji učenici često podcjene težinu fakulteta i studijskog programa. Ovo posebno vrijedi za inteligentne studente koji se često provlače kroz obaveze bez ikakvog planiranja jer se pouzdaju u svoju sposobnost da brzo usvajaju gradivo.

Neizbježno je da će svakome trebati dobar plan i samodisciplina da se izbori sa studijama do kraja: kako semestri odmiču, fakultet postaje sve teži, a ukoliko nastavite da odugovlačite s obavezama i učenjem – mogli biste upasti u velike probleme. Profesor Zhao da se u ovo uvjeri svake godine kad stignu novi brusoši. Profesor Zhao predaje predmet “Operativni sistemi” koji se sastoji od teorije, ali i projekta koji studenti moraju da završe do kraja semestra. Projekti su toliko teški da se studenti s njima muče čak i kad započnu s rešavanjem prvoga dana predavanja, a kampanjci koji se odluče uhvatiti u koštac s tim zadatkom 4-5 dana prije roka predaje osuđeni su na propast.

(STUDOMAT.BA)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.