Nacrt zakona o radu redovnih studenata FBiH: “Studenti i učenici nisu jeftina radna snaga”

Zakon o radu redovnih studenata i učenika trenutno ne postoji u FBiH što predstavlja pravni propust i rezultira jačanju 'crnog tržišta'.


Foto: STUDOMAT / Envato
Foto: STUDOMAT / Envato

Zastupnici u Zastupničkom domu Federacije Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić i Admir Čavalić (SBiH) predali su u četvrtak, 6. aprila, nacrt zakona o radu redovnih studenata i učenika u Federaciji BiH.

Za portal Radiosarajevo.ba kako bi pojasnio mnoga pitanja građana govorio je Haris Silajdžić, koji je pojasnio šta bi se tačno promijenilo ovim zakonom.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Zastupnik Haris Silajdžić pojasnio je da je zakon poslan u formi nacrta zbog procedura Predstavničkog doma, te da to nema nikakve veze sa podrškom većine.

– Najveći problem je kada će ovaj nacrt doći na dnevni red da ga se usvaja. Isto vrijedi za Dom naroda, nakon usvajanja ide se u javnu raspravu, nakon javne rasprave ponovo u parlamentarnu proceduru ali tada kao prijedlog zakona, a ne nacrta, pojasnio je Haris Silajdžić.

Za portal Radiosarajevo.ba pojasnio je i šta bi tačno bilo definisano ovim zakonom, te i koji su benefiti kako za državu tako i za redovne učenike i studente.

 – Zakon o radu redovnih studenata i učenika trenutno ne postoji u Federaciji Bosne i Hercegovine što predstavlja pravni propust i rezultira jačanju ‘crnog tržišta’ kada je u pitanju ovaj sektor, ali i dovodi do ‘stanja pravne anarhije’ gdje pravna lica koja obavljaju djelatnost posredovanja prema vlastitim željama i stavovima utvrđuju sistem i pravila rada koja često nemaju zakonsko uporište jer oblast nije zakonski regulisana, a poslodavci nemaju alternative po pitanju saradnje sa istima, kazao je Silajdžić.

Zastupnik u Zastupničkom domu FBiH također je podsjetio da se zbog nepostojanja zakona u prethodnom periodu desile su se brojne afere vezane za studentske zadruge i servise, a koje se odnose na pranje novca čime se oštećuje budžet, te je skrenuo i pažnju da Inspekcije na terenu nisu u mogućnosti regulisati ovu oblast.

 – Mnogobrojna preduzeća imaju potrebu i interesovanje za angažman redovnih učenika i studenata, ali se ne odlučuju za realizaciju istog zbog straha od potencijalne neregularnosti samog procesa.

Ovim zakonom bi se omogućio legalan rad redovnih studenata, sticanje prakse i radnih navika tokom školovanja što će im poboljšati položaj na tržištu rada nakon završetka obrazovanja. Također im se omogućava i sticanje zarade što predstavlja rasterećenje roditelja, ali i samih učenika i studenata tokom školovanja, tvrdi Silajdžić.

Kako je pojasnio Silajdžić, na ovaj način velikom broju bilo bi omogućeno jednostavno i povoljno angažovanje lica za obavljanje poslova za koje nemaju ekonomsku isplativost zaposliti radnike u radni odnos po osnovu ugovora o radu ili su mjesta ‘privremeno-povremenog’ karaktera.

Jasnim definisanjem načina oporezivanja rada redovnih učenika i studenata, načina prijave i uplate poreza povećati će se priliv sredstava u budžet i onemogućiti malverzacije.

Jasnim definisanjem uslova i postupaka angažovanja redovnih učenika i studenata onemogućiti će se samovoljna posrednika, brojne malverzacije i pojednostaviti kontrola od strane nadležnih inspekcija.

Za kraj, kazao je i da bi na ovaj način inspekcijama na terenu bio olakšan postupak kontrole iz oblasti rada i poreza što će kao krajni rezultirat dati smanjen ‘rad na crno’.

 – Redovnim učenicima i redovnim studentima se garantuje prava, utvrđuje minimalna satnica i način uplate toplog obroka što će onemogućiti iskorištavanje istih kao jeftine radne snage. Također se njihov rad priznaje kao radno iskustvo što će im dodatno poboljšati poziciju na tržištu rada nakon završetka školovanja/studija, zaključio je Silajdžić.