Suvišno je više i govoriti o tome koliko je zanemaren položaj mladih u bh. društvu. Čak su i mladi, neki će reći, nedovoljno zainteresirani, za bilo kakve promjene. Mladima, istina, treba dobra podrška, pogotovo nadležnih institucija koja, svjedoci smo, umnogome izostaje. Ipak, mladi bi, radi svoje budućnosti, perspektive i boljeg položaja, trebali preuzeti aktivniju ulogu.
Konkretno, ovo nije, što bi se reklo, izmišljanje tople vode, već primjena dobrih iskustava iz susjedstva. O razvijenim, dobro organiziranim evropskim zemljama u ovom trenutku bilo bi isuviše govoriti. Ono što je primjenjivo – krenuti, bez ustručavanja, u provokativne i šokantne javne akcije. Organizirati javna saopćenja te konferencije kako bi s njihovim stavovima bila upoznata javnost. Svaka medijska kuća bi, bez potrebe za lobiranjem, trebala pružiti mogućnost gostovanja, kako bi se, “štura” saopćenja ipak obrazložila i pojasnila. Mladi moraju privući pažnju mladih, zainteresirati ih kroz programe neformalnog obrazovanja, studijske razmjene, festival i druge javne događaje. Samo njihovo aktivno uključivanje, “agresivnije djelovanje” kroz institucije države, entiteta i kantona, mogu dovesti do rezultata. Mladi se sami trebaju percipirati kao vrijedan instrument u jačanju i izgradnji ljudskih resursa. Njihove organizacije trebaju zagovarati izradu i usvajanje pravnog okvira koji će im osigurati institucionalno finansiranje.
– Ako ste mlada osoba i živite u BiH u velikom ste problemu, kazao je tokom Omladinskog kruga Muamer Logo u ime Instituta za razvoj mladih Kult koji je organizator ovog događaja.
Logo pojašnjava da je Omladinski krug organiziran s ciljem ukazivanja na važnost uloge vijeća mladih u gradovima BiH te pronalaženja načina za formiranje foruma mladih na federalnom nivou.
Mladi ljudi su se, kako Logo navodi, aktivirali i bez obzira na činjenicu da je u BiH prisutan sistem koji ne vodi računa o mladima i što obrazovni sistem ne odgovara potrebama tržišta rada trenutno djeluju 64 općinska i tri kantonalna vijeća mladih koja direktno uključuju 4.000 mladih ljudi i više desetina indirektno. Projektna koordinatorica KULT-a Belma Gijo smatra da su Omladinski krugovi potrebni mladima kako bi im se pružila prilika da razgovaraju o problemima koji se tiču i njih samih.
Navodi da je 43 posto formiranih vijeća već uticalo na promjene u zajednici iako su formirani prije godinu dana. Predsjednica vijeća mladih općine visoko Ema Knezović smatra da je osnovni problem kod mladih neinformisanost te da ih ta neinformisanost sprečava da znaju svoja prava zbog čega su nezaposleni. Mišljenja je da veliku prepreku stvara nedostatak prakse i honorarnih poslova koji bi mlade ljude uputili u posao i motivisali. Smatra i da su mladi pasivni, ali da vijeća mladih mogu promijeniti situaciju nabolje.
Komentar možete ostaviti na našem forumu.
(STUDOMAT.ba)