Lako ti je odvući pažnju pri obavljanju neke aktivnosti i čini ti se da ne uspijevaš završiti ono što započneš?
Imaš osjećaj da su te fakultetske obaveze preplavile i ne znaš od kuda početi? Da li se tvoji prijatelji žale da se više uopće ne viđate jer stalno učiš?
Evo kako to možeš postići!
Ako si se prepoznao u ovim pitanjima, moglo bi ti pomoći nekoliko savjeta o tome kako bolje planirati svoje vrijeme i biti uspješniji u obavljanju obaveza. Kako bi izbjegao ovakve situacije i bio uspješniji u obavljanju svojih obaveza važno je ovladati vještinama upravljanja vremenom, piše tesa.hr.
Važno je pritom znati da sigurno nisi jedini kojega muči ovaj problem, jer se odrastanjem povećava broj i složenost obaveza koje su pred nama. Stjecanje vještina upravljanja vremenom izuzetno ti mogu pomoći sada kad se od tebe očekuje da u svemu budeš samostalniji, tako i u učenju i izvršavanju obaveza.
Za početak, imaj na umu da dan ima 24 sata, od toga ti je u prosjeku potrebno osam sati sna, tri sata za obroke, higijenu i sl. i šest sati na fakultetu. Ostaje ti otprilike sedam sati za učenje, vanakademske aktivnosti, gledanje televizije, druženje s prijateljima i sl. Upravo je to vrijeme koje sam organiziraš i odlučuješ što ćeš i kada raditi.
Prije nego što počneš upravljati svojim vremenom, važno je vidjeti kako ga zapravo provodiš. Tokom par dana zapisuj sve što radiš, u koje doba dana i koliko traje. Primjerice, kada si ustao, koliko ti je trebalo da napišeš zadaću iz određenog predmeta, sastavak iz hrvatskog ili rješavanje zadataka iz matematike, koliko si vremena proveo na kompjuteru igrajući igrice, na Facebooku, surfajući po internetu, čavrljajući s prijateljima. Prouči svoj popis i vidi da li si uspio uspješno obaviti sve što si za taj dan planirao. Ako uvidiš da nisi, imati ćeš dobar pregled koje su te točno stvari u tome omele. Sve ove informacije će ti dobro doći u kreiranju svog rasporeda kako bi znao koje stvari trebaš i možeš izbjegavati ili smanjiti vrijeme bavljenja s njima, a kojima posvećuješ premalo vremena i trebaš im dati prednost. Iz ovog pregleda također možeš vidjeti kada si najučinkovitije učio. Svi mi imamo svoje načine učenja i najbolje vrijeme za učenje. Neki lakše uče predvečer, neki rano ujutro. Dobro je to uzeti u obzir kada ćeš slagati svoj raspored. Ako učenje smjestiš u dio dana kada najbolje pamtiš, onda će i ono biti kraće i uspješnije.
Napiši listu stvari koje trebaš napraviti.
Možda ti se popis svih stvari koje trebaš napraviti čini kao zadnja stvar koja ti treba, nešto što će ti stvoriti još više stresa, ali to je prvi korak u preuzimanju kontrole nad situacijom. Možeš raditi dnevne ili sedmične liste obaveza. Opuštenije ćeš ići spavati kada znaš šta sve idući dan možeš očekivati. Tada ćeš znati i moraš li se zbog nečega ranije ustati ili možeš ostati spavati. No nemoj preopteretiti svoju listu obaveza. Budi realan u postavljanju ciljeva za taj dan, napiši one za koje doista vjeruješ da ih stigneš obaviti.
Odredi prioritete
Nakon što napraviš listu stvari koje trebaš napraviti (dnevnu, sedmičnu ili mjesečnu), na vrh stavi stvari koje su ti važne i hitne (zadaća, učenje za ispit) to su stvari koje zbog rokova danas trebaš obaviti.
Na sredinu liste stavi stvari koje nisu hitne ali su ti važne (seminar kojeg moraš predati za dvije sedmice), rok za obavljanje tih stvari nije tako blizu i imaš vremena isplanirati kako ćeš ih izvesti.
Na kraju liste trebale bi se nalaziti stvari koje su najmanje hitne, ali koje želiš napraviti (druženje s prijateljima, izvanškolske aktivnosti, epizoda serije koju pratiš).
Razlomi zadatak u manje dijelove
Postavljanje velikih zadataka, primjerice pisanje seminara, može nas odmah na početku demotivirati i ne znamo odakle početi. Zato je dobro, kada god možeš, veći zadatak podijeliti na manje dijelove. Primjerice, danas – pretražujem literaturu, sutra – pišem uvod, preksutra – raspravu i dan iza -zaključak. Do kraja sedmice stići ćeš predati seminar, a pritom ćeš imati svaki dan vremena i za druge aktivnosti. Tako ćeš tačno znati na šta se trebaš određeni dan usredotočiti i manje ćeš se brinuti o tome hoćeš li stići.
Ograniči vrijeme koje ti je potrebno za pojedinu aktivnost i računaj na odmor između aktivnosti
Nakon što si podijelio zadatak u manje dijelove, odredi vremenski period, koliko ti treba za pojedinu aktivnost. Drži se tog određenog vremena jer ako ga produžuješ može doći do umora, pada koncentracije i manje uspješnosti.
Nađi mjesta za odmor u svome rasporedu
Ponekad zadaci koje si planirao nisu zahtjevni i nije nužno raditi pauzu između njih jer te ne umaraju. No ako ti se zalomi da baš imaš nekoliko važnih i zahtjevnih stvari za napraviti, nemoj prelaziti s aktivnosti na aktivnost. Uzmi predah i napravi nešto što te opušta, kratko prošeći ili popričaj s nekime.
Odaberi pravo vrijeme za svaki zadatak
Vrijeme kada si svjež i odmoran iskoristi za zadatke koji od tebe zahtijevaju koncentraciju i razmišljanje. Periode dana kada si umorniji i slabije koncentriran ostavi za opuštajuće aktivnosti i razonodu.
Nauči reći ne
Izlazak s prijateljima u novi klub, film na televiziji koji si oduvijek htio pogledati, nova vanakademska aktivnost na faksu. Važan dio odrastanja je i naučiti reći ”NE” stvarima koje su nam primamljive, zbog prioriteta koje smo si postavili. Sve te stvari su privlačne i zanimljive, ali nas mame da upadnemo u zamku preopterećenosti obavezama i stvorimo si nepotreban stres i tjeskobu.
Makni stvari koje ti ”kradu” pažnju
Razmisli koje aktivnosti ti ”kradu” vrijeme, aktivnosti koje nisu hitne, a radiš ih umjesto planiranog (igranje igrica, kafa s prijateljima, visiš na Facebooku, čavrljanje, sanjarenje, gledanje klipova na youtubeu, surfanje netom…). Kako bi izbjegao trošenje vremena i produžavanje vremena učenja, primjerice, matematike, koja ti možda ionako nije draga, makni od sebe sve što ti odvlači pažnju. Tih pola sata za koje si procijenio da ti je dovoljno za zadaću – isključi mobitel, isključi se s Facebooka, zatvori vrata sobe, reci ukućanima da te to vrijeme ne smetaju i ne donose telefon ako te netko zove. Ako se tih pola sata posvetiš samo rješavanju matematike, sigurno ćeš uspjeti to napraviti u ovom vremenu kojem si planirao.
Motivacija
Često moramo raditi nešto ili učiti što nam nije izrazito zanimljivo i izazovno, ali to je naša dužnost i obaveza (učenje za test iz hemije, polaganje važnog kolokvija).
Takve stvari je lakše napraviti ako se motiviramo, obećamo si nešto što nas veseli.
Obećaj si nagradu poslije naučenog, izlazak s prijateljima, gledanje nekog filma ili serije, igrica, kupnja neke sitnice koja te veseli. Nagrada također treba imati svoje mjesto u rasporedu.
Dobro isplanirano vrijeme znači da ćeš kraće, ali uspješnije učiti, imati dovoljno slobodnog vremena za prijatelje i sve ostale stvari koje te vesele. Pomoći će ti da nestane osjećaj straha i nesigurnosti da nešto nećeš stići i sve obaveze koje ti teško padaju biti će ti manje stresne jer ćeš imati osjećaj kontrole nad njima. Nemoj biti razočaran ako od prve ne uspiješ isplanirani dan provesti u djelo. Potrebno je vježbe, malo discipline i ustrajnosti kako bi se stekla vještina upravljanja vremenom. Nemoj odustati i sigurno ćeš u tome uspjeti!