Studenti su sigurno jedna od najsnalažljivijih grupa ljudi. Oni će se maksimalno potruditi da sebi olakšaju učenje i pripremu ispita, kao i njihovo polaganje u što kraćem vremenskom roku. Dok jedni biraju učenje iz skripti, drugi se bacaju na čitanje obavezne literature navedene u syllabusu predmeta.
Svakako je učiti iz skripte brže i jednostavnije, no nalazi li se sve u skripti i kako znati je li ona dovoljna za prolaz?
Učenje iz izvorne literature je najsigurniji način za pripremu ispita, tu nema greške, te će se rezultati sigurno vidjeti. No postoje i oni predmeti kojima je skripta sasvim dovoljna za pripremiti gradivo, ali s naglaskom da ta skripta mora biti kvalitetna i pouzdana.
Knjiga je u toku pripreme ispita puno korisnija jer nam daje puno više informacija i detaljno razrađuje određenu temu, ali zahtjeva i puno više utrošenog vremena.
Prednosti učenja iz skripte u pripremi ispita je to što su one dostupnije i brže ih je nabaviti, a ako ćemo pričati iskreno i povoljnije je. Knjige su jako skupe, a studentski džepovi nisu nešto pretjerano “duboki”. Kad je u pitanju tačnost skripte i informacija koje su u njoj napisane, činjenica je da su iste ponekad upitne, pa ako se odlučite na ovaj vid pripremanja ispita pitajte starije kolege koje skripte su kvalitetne, pouzdane i provjerene.
Iako nam se nekad čini da imamo dovoljno vremena za učiti i dobro pripremiti ispit, često se dogodi upravo suprotno od toga. U tom manjku vremena, skripta se čini najboljim izborom. Knjige same po sebi sadrže puno detalja i studenti često ne znaju odvojiti bitno od nebitnog pa učenje iz knjiga može biti dosadno i suhoparno što studente odvlači od učenja. Također, kada pogledate knjigu od 1000 stranica to već u startu može biti demotivirajuće za spremanje ispita iz preporučene literature.
Ponekad se studenti oslanjaju na to da, ako se skripta prenosi s generacije na generaciju, jednostavno mora biti tačna, iako znaju da bi bilo puno korisnije da sami iščitavaju literaturu i prave vlastite bilješke i “skripte”. Tako bi im gradivo bilo jasnije i ne bi došlo do eventualnih nerazumijevanja i krivih tumačenja tuđih natuknica i skraćenica.
Čitanje ispitne literature zahtijeva mnogo vremena i rada, što znači da treba ranije krenuti s učenjem. Iako zvuči naporno i kao da je samo za one prave “štrebere“, taj način učenja dovest će zasigurno do puno boljih rezultata, a znanje koje usvojite iščitavanjem literature za ispit biti će dugoročno i sveobuhvatno.