Koliko studenti mogu da zarade u Njemačkoj?

Studenti u Njemačkoj imaju poprilične troškove. Većina radi pola radnog vremena. Koliko sati je dozvoljeno da radiš? Koliku zaradu možeš da ostvariš? Saznaj u redovima ispod!


Tübingen Germany
Ilustracija: Envato

Prema podacima Njemačkog udruženja za promociju studenata, prosječnom studentu u Njemačkoj za život je potrebno 918 evura mjesečno. Najveći dio troškova je kirija (u prosjeku 323 eura), a druge dvije najveće stavke su hrana (168 eura) i odjeća (42 eura). Većinu njemačkih studenata izdržavaju roditelji: od njih đaci dobijaju oko 540 eura mesečno, međutim dvije trećine studenata univerziteta mora da zarađuje dodatni novac.

Istovremeno, radna nedjelja u prosjeku iznosi 13 sati. Studenti sa državljanstvom zemalja EU mogu da rade u Njemačkoj koliko i njemački studenti: maksimalno 20 časova nedjeljno tokom semestra i do 40 časova nedjeljno tokom raspusta. Za studente iz drugih zemalja važe druga pravila.

Strani studenti i radna matematika

Osnovno pravilo je da student koji nije iz EU može da radi 120 punih dana, odnosno 8 sati ili 240 sati (smjena od 4 sata) godišnje. Ko želi više da radi mora da dobije dozvolu Federalne agencije za rad i Kancelarije za strance. Da dobiše ovu dozvolu, iskreno je, teško – odluka zavisi od situacije na tržištu rada u određenom regionu.

Prema statistici, studenti u prosjeku zarađuju 385 eura mesečno. Međutim, ne postoje opšta ograničenja u visini zarade. Mnogi studenti dobijaju posao po tarifi Minijob (ili Geringfugige Beschaftigung), odnosno minimalnu studentsku platu od 450 eura mjesečno. Ovakav vid zapošljavanja uveden je da bi se uposlili nezaposleni, ali studenti često koriste ovu priliku umjesto njih. U ovom slučaju se prihodi ne oporezuju, student ne uplaćuje doprinose za osiguranje za slučaj nezaposlenosti i za potrebe njege, već plaća samo dio premije zdravstvenog osiguranja. Ovakvih honorarnih poslova student može da ima i nekoliko paralelno, ali se zarade zbrajaju, pa ako pređe 450 eura mjesečno, onda više ne važi oslobađanje od poreza i socijalnih davanja.

Kratkotrajni rad sa skraćenim radnim vremenom tokom praznika, takođe se ne oporezuje. Najvažnije je da trajanje radnog odnosa (prema zakonu, najviše tri mjeseca ili 70 dana godišnje) mora biti prvobitno navedeno u ugovoru, ili mora biti očigledno na osnovu vrste djelatnosti. U ovom slučaju, iznos zarade nije ograničen. Posao sa skraćenim radnim vremenom može da se kombinuje sa Minijob poslom.

Druge mogućnosti za povremeni rad studenata

Njemačke kompanije imaju mogućnost da te zaposle u statusu Verkstudent – „student koji se bavi proizvodnjom“. Slobodna radna mjesta ovog tipa mogu da se pronađu na sajtovima velikih koncerna, fabrika i kompanija (Daimler, Baier, Deutsche Bahn). U ovom slučaju zarada je nešto veća od 450 eura mjesečno, jer student štedi na doprinosima za osiguranje, ali uplaćuje doprinose u penzioni fond.

Druga mogućnost je da radiš kao asistent istraživač (Studentische Hilfskraft ili Hivi) na univerzitetu, istraživačkoj organizaciji ili studentskom komitetu (AStA). Ograničenje od 120 dana za takav rad sa skraćenim radnim vremenom ne važi – broj radnih dana određuje sam univerzitet.

Mnogi poslodavci nude poslove sa poreskom karticom (Lohnsteuerkarte). Da bi to uradio/la, moraš da dobiješ poreski broj (Steuer-ID) od finansijskog ureda (Finanzamt). Sa godišnjim prihodom manjim od 9168 eura, student može da vrati uplaćene poreze podnošenjem poreske prijave (Einkommensteuererklarung) do sredine sljedeće godine.

Praksa, stipendije, kursevi jezika

Ako želiš da obaviš praksu tokom studija treba da znaš jedno pravilo: pripravnički staž koji je uvršten u nastavni plan i program univerziteta, ne oduzima se od dozvoljenog broja radnih dana. Praksa na sopstvenu inicijativu se međutim računa kao rad.

Za studente koji primaju stipendiju važe drugačija pravila. Stipendisti Njemačke službe za akademsku razmenu (DAAD), na primjer, mogu da zarade dodatnih 450 eura mjesečno. U suprotnom, višak će se odbijati od iznosa obezbijeđenog iz fonda za stipendije.

Za studente koji uče jezik na kursevima ili za pred-univerzitetske studente, ograničenja su više stroga. Oni mogu dodatno da zarade samo uz dozvolu agencije za rad i samo tokom odmora. Isto važi i za zapošljavanje studenta kao samostalnog preduzetnika – on/ona može da radi samo uz dozvolu Kancelarije za strance.

Gdje da pronađeš posao sa skraćenim radnim vremenom?

Ponude za studentske poslove možeš da pronađeš na oglasnim tablama na samim univerzitetima, kao i u novinama i na portalima za traženje posla. Informativno, možeš da pogledaš i stranicu Savezne agencije za rad, na kojoj se redovno objavljuju novi konkursi. Informacije o Minijob poslovima objavljene su na veb stranici Haushaltsjob-Borse.

2TM