Kako proći godinu, ali i završiti studij: Fakultet ne završavaju pametni nego uporni

Bivši studenti otkrivaju trikove koji će vam olakšati studiranje.


college students working in group
Foto: STUDOMAT / Envato

Donosimo vam nekoliko savjeta za bezbrižno studiranje. Polaganje kolokvija i ispita može biti jako stresno razdoblje tokom studiranja, a bivši studenti donose nekoliko trikova kako taj stres lakše savladati. No, zapamtite da je polaganje kolokvija i ispita završna faza za koju su potrebne ranije pripreme!

Odlazak na fakultet donosi neke promjene u odnosu na način pohađanja i polaganja predmeta u srednjoj školi, piše portal Studentski poslovi.

Na fakultetu nema iznenadnih usmenih odgovaranja, predmeti su najčešće podijeljeni u dva kolokvija koja nisu obavezna, a za one koji propuste kolokvije tu su tri ispitna roka: zimski, ljetni i jesenski. Također, na većini fakulteta možete nekoliko puta izaći na ispitni rok i položiti ga iz npr. trećeg puta.

Posloži prioritete

Pri slaganju prioriteta polaganja ispita i kolokvija veliku ulogu imaju kolege s viših godina jer su oni prošli muke kroz koje ti trenutno prolaziš. Posavjetuj se s kolegama koji su im kolegiji zadavali najviše problema te u koje su ispite morali uložiti najviše vremena kako bi ih uspješno položili. Kada određuješ prioritete učenja, važno je i što sam primijetiš kod profesora.

Neki od njih će cijeniti što si redovan na nastavi i javljaš se za riječ tokom predavanja, dok će nekima biti bitno kako napišeš kolokvij ili ispit. Skala zahtjeva profesora je dosta široka, ali ono što će u budućnosti tražiti od tebe možeš uočiti već u prvih nekoliko predavanja na kojima bi trebao biti prisutan. Aktivnosti poput seminara, projekata, pokusa i dr. mogu ti donijeti veliku količinu bodova pri polaganju ispita. Zato nemoj zanemarivati njihove zahtjeve i ispuni one za koje si odredio da su najvažniji u uspješnom polaganju kolegija jer većinom nije dovoljno samo položiti kolokvij odnosno ispit.

Oslobodi se distrakcija i napravi plan učenja

Prema znanstvenim istraživanjima najbolje pamtimo navečer, prije nego odemo spavati, navodi Loughborough University. Iako je vrijeme kada najbolje pamtimo poprilično individualno. Neko od vas bolje pamti ujutro ili popodne i taj dio nemojte mijenjati.

Ono što sigurno utiče na kvalitetu pamćenja su mobiteli, laptopi, televizori i ostala tehnologija koja može biti pomoć, ali i prijetnja tokom učenja. Najbolje je odrediti određene vremenske intervale kada učite i intervale kada odmarate. Najbolje se uči tokom prvih 30 do 45 minuta i nakon toga uzmete odmor od 5-10 minuta. Nakon nekoliko takvih ponavljanja uzmite si veću pauzu i odmorite. Možete uzeti pauzu od 60 minuta za ručak, tjelovježbu ili jednostavno prošetajte i oslobodite si misli gradiva koje vam je već satima u mislima.

U svim obavezama koje imamo, ne smijemo zaboraviti odmoriti i raditi ono što nas čini sretnima. Slobodno vrijeme budite s prijateljima i ne zaboravite da je kod polaganja ispita i kolokvija najvažniji prolaz!

Pronađi skripte

Iako ovaj savjet nije preporuka profesora, ovo definitivno je savjet bivših studenata. Iako neki od podataka u skripti mogu biti netačni, u većini slučajeva je sasvim dovoljna za polaganje ispita. Brojni studenti sa starijih godina su nadopunjavali skripte s važnim činjenicama za polaganje predmeta.

Ponekad će profesori tokom predavanja spomenuti što je bitno za zapamtiti, no to ne možete očekivati od svakog profesora i na svakom predavanju. Gradivo zna biti jako kompleksno i bitno je razlikovati bitne od nebitnih podataka tokom učenja. Čak iako ne učite striktno iz skripti, možete pratiti u njima što je u kojoj lekciji bitno.

Skripta je najčešće prošla nekoliko iteracija poboljšanja te ih najčešće pišu studenti koji shvataju fakultet ozbiljno, tako da mogu biti jako važan faktor u prolasku predmeta. Naravno ne znači da ako imate skriptu trebate zanemariti stručnu literaturu i vlastite bilješke.