U vrijeme kada je okoliš sve ugroženiji neodgovornim ponašanjem barem svakog drugog čovjeka i velikog dijela vodećih kompanija u svijetu, posebno je važno razmišljati o načinima kako ublažiti štetu koju nanosimo prirodi, indirektno ugrožavajući i sebe.
U Bosni i Hercegovini ljudi, uglavnom, budu svjesniji u kakvom okruženju žive tokom zimskih mjeseci, jer je tada golim okom vidljivo zagađenje zraka kao posljedica višegodišnjeg nemara vlasti, ali i ponašanja pojedinaca i privrednih subjekata širom zemlje.
Priroda ili okoliš? Postoji li razlika?
Priroda, u najširem značenju, predstavlja skup materijalnog svijeta, svemira i sila koje u njemu djeluju bez čovjekovog djelovanja.
Okoliš podrazumijeva skup materijalnog i živog svijeta, čiji je biološki dio čovjek, koji je posljedica života i djelovanja ljudi.
Dakle, razlika postoji iako mi često poistovjećujemo ova dva pojma.
Mnogo se govori o zagađenju okoliša i posljedicama koje će se odraziti na okoliš, ali i prirodu, ako ništa ne učinimo: zatrpani smo otpadom na svakom koraku, prebrzo trošimo prirodne resurse ne razmišljajući o tome, a zrak je i dalje previše zagađen. Svako od nas može dati doprinos očuvanju prirodnih resursa i zaštiti okoliša samo ako to zaista želi – uz malo discipline.
Pročitajte nekoliko korisnih savjeta kako možete doprinijeti očuvanju prirodnih resursa i zaštiti okoliša:
Pametna kupovina = proizvodnja manje otpada
Prije nego krenete u kupovinu, razmišljajte o:
- Ambalaži proizvoda – Obratite pažnju da li je ambalaža od recikliranih materijala ili materijala koji se mogu reciklirati, a ako postoje različite ponude istog prozvoda kupujte one koji imaju manje ambalažnog otpada.
- Proizvođaču – Kupovinom domaćih proizvoda umjesto uvoznih ne samo da pomažemo domaću privredu već doprinosimo i očuvanju okoliša kroz uštedu energije za transport samog proizvoda, te doprinosimo smanjenju emisija CO2 koji utječe na klimatske promjene.
- Stvarnoj potrebi tog proizvoda – Prije kupovine razmislite da li vam je zaista potreban taj proizvod posebno ako se radi oodjeći ili obući, jer time smanjujemo nastanak otpada na samom izvoru.
- Roku trajanja proizvoda – Ako kupite proizvod koji ima kratak rok trajanja, a niste ga iskoristili, bespotrebno ste proizveli otpad ali i finansijski opteretili vaš kućni budžet.
- Nošenju cekera – Obavezno sa sobom ponesite ceker od kuće da izbjegnete kupovinu plastičnih vrećica, koje nažalost, srećemo na svakom koraku u prirodi.
Razvrstavajte ambalažni, električni i elektronski otpad
Najkorisnije za okoliš bi bilo da razvrstavamo ambalažni, električni i elektronski otpad (papir, karton, plastiku, višeslojnu ambalažu, staklo, baterije, stare električne i elektronske uređaje) kako bismo dodatno smanjili količine komunalnog otpada koji se u BiH deponira.
Selektiranjem otpada učestvujemo u procesu recikliranja i na taj način:
- Smanjujemo utjecaj otpada na zagađenje vode, zraka i zemlje;
- Manje uništavamo prirodu, jer štedimo prirodne resurse;
- Čuvamo živote i zdravlje biljaka i životinja, i svih koje volimo;
- Smanjujemo količinu energije utrošenu da bi se nešto proizvelo;
- Štedimo novac, jer ovim proizvodi pojeftinjuju ;
- Štedimo prostor koji bi bio iskorišten za deponije otpada i time uništen;
- Činimo naš okoliš čistim i lijepim.
Racionalnije koristite vodu
Već milionima godina na Zemlji postoji ista količina vode koja se ne smanjuje, ali i ne povećava. Njen kvalitet zavisi od našeg ophođenja prema njoj.
Evo nekoliko savjeta kako racionalnije koristiti vodu u domaćinstvu:
- Kratko se istuširajte umjesto da se kupate u kadi punoj vode.
- Prilikom pranja zuba i brijanja ne ostavljajte vodu da stalno teče.
- Sve slavine i WC vodokotlić u domaćinstvu prekontrolirajte. Ukoliko slavina kapljebrzinom od jedne kapi u sekundi to godišnje iznosi oko 6.000 litara vode
- Propusni vodokotlić nepovratno potroši 20.000 litara godišnje ili oko 100 kada vode. Obični vodokotlić zamijenite novim, koji ima dvije mogućnosti puštanja vode.
- Ugradite regulatore protoka vode na slavine i tuš kojima smanjujete 20-50 posto potrošnju vode i energije. Kod obične slavine protok vode iznosi od 10-17 litara po minuti, a kod ugrađenog regulatora imamo konstantan protok od 6 litara po minuti.
- Kada kupujete novu mašinu za pranje veša ili suđa kupite onu kojoj je potrebno manje vode i energije. Mašine koristite samo kada su pune.
- Skupljajte kišnicu i njome sapirite WC, automobile, dvorišta, zalijevajte vrt…
Štedite energiju
Najveći dio energije koju koristimo dolazi iz izvora koji doprinose degradaciji prirode. Zato je veoma važno da efikasnije koristimo energiju (kako toplotnu tako i električnu), a samim tim smanjit ćemo i troškove u našem kućnom budžetu.
Pročitajte nekoliko korisnih savjeta za uštedu energije, ali i novca:
- Postavite zamrzivač na višu temperaturu, tako da ne mora mnogo raditi.
- Ako odmrzavate hranu, uvijek je odmrzavajte u frižideru, jer tada smrznuta hranaodržava frižider hladnim.
- Zamijenite rasvjetu s niskim LED svjetlima za energiju, jer ona koriste 90 posto manje energije i traju 10-20 puta duže, pa ćete ih rijetko kada morati mijenjati.
- Ostavite kuhanu hranu da se ohladi prije nego što je stavite u frižider ili zamrzivač, kako uređaji ne bi morali raditi više da je ohlade
- Objesite odjeću kad god to možete – izbjegavajte korištenje sušilica koje imaju velikemotore za centrifugiranje odjeće i grijače kako bi pomogli procesu sušenja, što znači datroše mnogo energije.
- Isključite svoj računar na kraju svakog dana – ne ostavljajte ga na opciji stand by.
- Sipajte vode u kuhalo samo onoliko koliko vam je potrebno za vaš napitak.
- Isključite telefon s punjača (i punjač sa zida) kada je telefon potpuno napunjen.
- Kako biste zadržali toplotu u posudi i uštedjeli i do 20 posto energije za kuhanje, uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha.
Doprinesite manjem zagađenju zraka
Zagađenje zraka uzrokovano je emisijama iz industrijskih i energetskih postrojenja (npr. termoelektrane, željezare, cementare itd), iz kućnih i centralnih ložišta, kao i saobraćaja. Problem zagađenog zraka je složen problem i potrebno ga je sistemski rješavati uz učešće kako donosioca odluka i inspekcije, tako i samih građana.
Građani bi trebali:
- Manje koristiti automobile, a ukoliko to zaista moraju onda povesti i susjede ili prijateljena posao;
- Više koristiti javni prijevoz, šetati ili voziti bicikl gdje god je to moguće;
- Pratiti savjete kod štednje energije, jer njihovom primjenom indirektno doprinosimo očuvanju kvaliteta zraka, piše Mislioprirodi.ba.