Istraživanje: Kako uopšte dolazi do svađe

Najnovije istraživanje otkrilo je jednu nevjerovatnu stvar o načinu na koji se ljudi međusobno raspravljaju.


Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Psiholozi odavno znaju da kad procjenjuju jačinu nečijeg argumenta tokom rasprave, ljudi budu puno blaži prema svom nego prema tuđem stavu.

Npr. ako vi smatrate da je organska hrana zdravija, nećete se pretjerano truditi da sami sebe uvjerite u suprotno. Ali ako vam to kaže neko drugi, a vi ne dijelite mišljenje, kopat ćete sve dok ne nađete argumente koji tvrde suprotno.

Najnovije istraživanje, kojim je rukovodio Emmanuel Trouche i koje je objavljeno u časopisu ‘Kognitivna nauka’, pokazalo je da su ljudi toliko željni biti u pravu da su spremni odbaciti svoje mišljenje ako ih se uvjeri da je ono izrekao neko drugi.

U istraživanju je učestvovalo 237 ljudi koji su prvo dobili silogizme o kojima su trebali reći svoje mišljenje i objasniti ih. Ubrzo nakon toga su se suočili s istim problemima i ponuđeno im je navodno tuđe mišljenje i objašnjenje, te su ih podsjetili na njihov stav kojeg nisu smjeli promijeniti.

U nekim slučajevima doduše, učesnicima je rečeno da su oni prethodno dali drugačije mišljenje i razloge od onoga koje su stvarno dali, a ono što su stvarno rekli im je ponuđeno kao tuđi odgovor.

U posljednjoj fazi eksperimenta, učesnicima je rečeno da je jedan od njihovih odgovora promijenjen, te su ih upitali jesu li to primijetili. Više od polovice ih je izjavilo da jesu, a među onima koji nisu uočili zamjenu, 56 posto ih je vlastite argumente odbacilo kao neistinite.

Štaviše, iako je svega 41 posto ljudi koji nisu primijetili zamjenu prvi put tačno odgovorilo na pitanje, 62 posto ih je smatralo da je riječ o netačnom odgovoru kad im je rečeno da je do tog zaključka došao neko drugi.

Budući da u prvom eksperimentu nije prošlo puno vremena između prvog i drugog dijela, on je ponovljen, ovaj put s većom pauzom između dva dijela.

Ali i opet se pokazalo da je 58 posto onih koji nisu primijetili zamjenu smatralo da njihovi argumenti nisu tačni kad su im predstavljeni kao tuđi.

Autori istraživanja su ovo prozvali “selektivnom lijenosti kad je u pitanju razum”, jer je očito da su ljudi puno stroži kad se suoče s tuđim mišljenjem nego vlastitim.

Iako je teško općenito pričati o ovim otkrićima, pogotovo kad se radi o npr. političkim stavovima ili pravu na abortus, dobro je znati da postoji šansa da nas se uvjeri da griješimo čak i kad se čvrsto držimo nekih stavova. I čak i kad je osoba koja će nas najbolje uvjeriti u to – mi sami, piše Business Insider.

(Express.hr)