Iskustva studenata i studentica: Studentske obaveze trpe zbog nužnog zaposlenja

Prava studenata koji rade općenito su gotovo nikako zaštićena, a zbog  činjenice da su studenti poslodavcima jeftiniji od radnika na ugovoru o radu, velik broj studentskih poslova zapravo je zamjena za stalna zaposlenja.


Više hiljada studenata u Hrvatskoj s uzbuđenjem je čekalo donošenje Zakona o obavljanju studentskih poslova, i to naročito vanredni studenti kojima se sada po prvi put pruža mogućnost legalnog rada preko student-servisa. No, studenti koji rade kako bi si uspjeli isfinansirati fakultet i život, teško balansiraju između posla i akademskih obaveza. Pri tome, otkrivaju da nerijetko žrtvuju fakultetske obaveze zbog poslovnih.

Dio problema leži i u činjenici da je sve veći broj studenata prisiljen raditi, bilo povremeno, bilo kontinuirano, što negativno utječe na njihov uspjeh na fakultetu, zbog izostanaka s predavanja i manje količine vremena dostupnog za učenje, piše H-alter.

Studenti najčešće rade kako bi pokrili visoke troškove stanovanja, prehrane i obrazovanja, budući da se velik dio njih ne može osloniti na pomoć porodice.

Studentica Ena je prisiljena trpjeti glad na poslu

Studentica Ena (ime je izmijenjeno u svrhu zaštite identiteta, podaci poznati redakciji H-altera) uz fakultet radi budući da sama pokriva troškove stanarine, režija i školarine. Mjesečno na stanarinu i režije izdvaja oko 400 KM, a ako želi imati nešto kvalitetniju prehranu, imati kafe, voća i povrća, mora – po satnici od 5 KM – raditi većinom po osam sati svaki dan kako bi mjesečno zaradila oko 700 KM, neki minimum s kojim može preživjeti. Računica izgleda ovako – zaradiš 700, kada platiš stanarinu i režije ostane ti tristo za sve ostale troškove – hranu, knjige, izlaske, opremu za fakultet ako ti treba.

No, Ena se pita kako raditi svaki dan po osam sati dnevno, odnosno, imati de facto puno zaposlenje (40 radnih sati) – u kombinaciji sa studijem za potrebe kojega bi također trebala imati gotovo puno opterećenje: Ne mogu raditi svaki dan, a ne mogu raditi ni manje sati jer to znači i manju plaću. Kad bih radila po šest sati dnevno, zaradila bih oko 500 do 600 KM, što nije dovoljno za život bez roditeljske pomoći. Morala bih kupovati samo najjeftiniju hranu, ne bih mogla konzumirati voće, prehrana bi se svodila na nekakve salame, jaja, povremeno gladovanje…

Wannabe magazine

Iako bi prehrana i mogla biti bolja, zbog niskog budžeta konstantno mora paziti i strahovati od nepredviđenih troškova koje neće moći pokriti. Navela je neke primjere koji su joj se dogodili – krađa mobitela i dokumenata, iznenadni zdravstveni troškovi, kvar u stanu koji ‘gazda’ ne želi popraviti, plaćanje upisnine i školarine kojima ne želi opterećivati roditelje jer joj oni jednostavno ne mogu finansijski pomoći – ovakve i slične situacije mogu nju i bilo kojeg drugog studenta doslovno dovesti na rub gladi. Ena uz sve navedeno na poslu nema plaćeni obrok, pa se za prehranu mora sama snaći, što je opet problem jer se u blizini radnog mjesta ne može naći ništa kvalitetno za pojesti, a da pritom ima pristojnu cijenu. Samo pekare i junk food. Zbog toga se nerijetko događa da trpi glad, što ju dodatno iscrpljuje.

Brucoš Mario fakultetske obaveze mora prilagođavati poslu

U svakodnevnoj komunikaciji nailazimo na velik broj studentica i studenata poput Ene koji ističu da kombinacija rada i studija negativno utječe na njihovo studiranje, no nemaju izbora. Student Mario, brucoš prošle godine, prepričao je svoje iskustvo – pri upisu na fakultet bio je u nepovoljnoj finansijskoj situaciji, jer mu je samo otac bio zaposlen, a porodica je od ranije morala brinuti i o finansiranju mlađeg brata koji ide u školu. Upisu na fakultet prethodilo je hipotetsko kalkulisanje troškova popraćeno stresom i nada u ostvarivanje prava na smještaj u studentskom domu koja se nije ostvarila. Iako je to značilo ozbiljan finansijski problem za njegovu porodicu, nije mu preostalo drugo nego naći najprije privatni stan, koji nigdje nije jeftin, a potom i studentski posao.

Studij nerijetko mora podrediti poslu – iako je na jednom radnom mjestu imao relativno fleksibilno radno vrijeme, poslodavac ga je mnogo puta zvao i molio da dođe i onda kada nije planirao, a on je pristajao jer je imao bolju satnicu nego na prijašnjem, konobarskom, poslu, te ga je htio zadržati. Kao konobar radio je osmosatne smjene, uz to što je dolazio pola sata ranije i odlazio otprilike sat vremena kasnije, neplaćeno, jer je trebalo napraviti obračun, napuniti frižidere pićem za novu smjenu itd. U tom razdoblju nije ni mogao odlaziti na predavanja, što ga je dovodilo u neugodne situacije – morao je moliti profesore da mu zbog izostanaka ne uskrate pravo na izlazak na ispit, a posebno su neugodne bile razmirice s onima koji nisu imali razumijevanja.

Hercegovina. info

Studenti i studenti nemaju puno koristi od studentskih poslova kada je buduća karijera u pitanju

Situacija bi bila nešto bolja kad bi obavljajući posao student mogao i dobiti neku korist, steći iskustvo za buduće zanimanje, no zapravo je posve obrnuto – tipovi poslova koji se nude na stranicama Student Servisa u velikoj se mjeri odnose na poslove kojima se zamjenjuje zaposlenja na ugovor o radu i koja posljedično oduzimaju vrijeme izvorno predviđeno za fakultetske obaveze.

Većina oglasa za posao zahtijeva puno radno vrijeme ili barem šest sati na dan, što je, kako smo vidjeli na Eninom i Marijevom primjeru, za jednog studenta puno, no oni nerijetko žrtvuju fakultetske obaveze jer se nekako moraju isfinansirati. Vidimo da su studentima ponuđeni poslovi koji iscrpljuju fizički i psihički, zbog čega je teško nakon posla i učiti. Bavljenje fakultetskim obavezama dodatno otežava i raspored smjena – mnogi od poslova zahtijevaju i noćni rad, smjene koje se otegnu do kasno navečer ili traju od rano ujutro, a student bi još u međuvremenu trebao iskombinirati i odlazak na predavanja, učenje, privatni život itd. Dosta vremena može oduzeti i putovanje od stana do posla.

Nakon borbe sa svim ovim problemima, stižu novi: dogodi se da nakon toliko truda, pa čak i nekakvog mini ponosa jer ste koliko-toliko pokrili svoje životne troškove, Studentski centar ne isplati na vrijeme vašu mučno zarađenu plaću, kaže ona. Šta slijedi u takvim slučajevima? Moljakanje gazde za odgodu plaćanja stanarine na nekoliko dana, podnošenje prijetnji o izbacivanju na ulicu, posuđivanje s više strana, od više prijatelja, što je veliko psihičko opterećenje, biti nekome dužan, pogotovo ako plaća ne stiže duži period.

Tek slijedi vidjeti kakvu će situaciju donijeti Zakon o obavljanju studentskih poslova koji je najavio “med i mlijeko” za studente i studentice.

(STUDOMAT.ba)

Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

Irma Ahmetspahić
Studentica prve godine prvog ciklusa studija na Fakultetu političkih nauka UNSA, odsjek žurnalistika. Ni manje ni više. Uživam u svijetu medija. Pisanju. Slobodi. Volim košarku, kafu i crnu boju. Uvijek imam olovku i papir.