Nivo stresa može biti visok ovih dana, posebno za studente kojima je zimski ispitni rok već počeo ili uskoro počinje.

Zato bi bilo dobro znati i da ono što odaberemo jesti može pomoći u smanjenju stresa.

O tome govore psihijatar dr. Drew Ramsey, asistent na Univerzitetu Kolumbija i autor knjige “Jedite da biste pobijedili depresiju i anksioznost”, te Felicia Porrazza, registrirani dijetetičar sa sjedištem u Filadelfiji.

Otvorite nepce masnoj ribi

Uz losos, pastrmku i skušu isprobajte inćune, srdele i haringe. Ove namirnice bogat su izvor omega-3 masnih kiselina koje pomažu u “razbijanju” stresa, poznatih kao DHA (dokozaheksaenojska kiselina) i EPA (eikosapentaenojska kiselina), koje igraju važnu ulogu u zdravlju mozga.

 – Povećavanje omega-3 masnih kiselina može pomoći u regulaciji načina na koji naša tijela podnose stres, rekla je Porrazza.

Pomiješajte masnu ribu sa školjkama

Dagnje, školjke i ostrige bogate su vitaminom B12, osim omege-3.

Zapravo, vitamini B, uključujući vitamin B12, pomažu u održavanju nervnog sistema, a stres može uzrokovati blagi porast tjelesnih potreba za tim vitaminima B, objasnila je Martha McKittrick, dijetetičarka sa sjedištem u New Yorku.

Nedostatak vitamina B može povećati rizik od razvoja simptoma povezanih sa stresom kao što su razdražljivost, letargija i depresija, piše CNN.

Konzumirajte više vitamina C

Hrana poput paprike, naranče, grejpa i kivija bogata je vitaminom C koji u velikim dozama djeluje antidepresivno i poboljšava raspoloženje, a može biti od pomoći u liječenju poremećaja povezanih sa stresom.

Druga istraživanja otkrila su da vitamin C može pomoći u smanjenju anksioznosti među srednjoškolcima.

Odaberite zdrave ugljikohidrate

Ugljikohidrati mogu povećati proizvodnju serotonina u mozgu, što je ključno za utjecaj na naše raspoloženje.

 – Serotonin je neurotransmiter koji je odgovoran za sreću i dobrobit, rekla je Porrazza.

Složeni ugljikohidrati, uključujući cjelovite žitarice i povrće, mogu pomoći u povećanju nivoa serotonina jer čine triptofan dostupnijim u mozgu.

Ugljikohidrati poput soje i graška također daju malu dozu proteina, što može pomoći u uravnoteženju nivoa glukoze u krvi. Ova je korist važna, jer fluktuacije glukoze u krvi mogu izazvati razdražljivost i pogoršati nivo stresa.

Koristite fermentiranu hranu

Fermentirana hrana poput jogurta, kombuche, kefira, tempeha i kiselog kupusa sadrži prijateljske bakterije poznate kao probiotici, koji imaju sposobnost smanjenja stresa i nivoa kortizola.

Osjećate se anksiozno? Fermentirana hrana takođe može pomoći u smanjenju simptoma socijalne anksioznosti, pokazalo je istraživanje.

Kako to sve funkcionira?

 – Naše crijevne bakterije proizvode oko 95% opskrbe serotonina u našem tijelu, što može pozitivno uticati na to kako se osjećamo, kaže Porrazzi.

Hrana bogata magnezijumom

 – Mnogo puta kada ste pod stresom, nivo magnezijuma vam se može smanjiti, objasnila je McKittrick.

 – Ako imate prehranu s nedostatkom magnezijuma, to može povisiti hormone stresa, pa je važno jesti hranu bogatu magnezijumom, poput lisnatog zelenog povrća, orašastih plodova i sjemenki; mahunarke; i cjelovite žitarice, rekla je ona.

Prkosite stresu hrskavom hranom

 – Mnogi moji klijenti, kad razmišljaju o hrskavoj hrani, razmišljaju o čipsu, ali ponekad stres možete riješiti zdravijom hrskavom hranom poput celera i mrkve s humusom, rekla je Porrazza.

Rezanje jabuke, a zatim grizenje iste također može osloboditi stresa.

 – Radeći nešto rukama može im pomoći da se izbace iz glave i da im pruže malo pažljivog trenutka, koji ih može izvući iz trenutnog stresa, dodala je Porazza.

Napravite pauzu za čaj

Zeleni, crni i oolong čajevi bogati su teaninom, aminokiselinom koja pomaže u smanjenju stresa i promoviranju smirenih osjećaja.

Ovi čajevi su takođe bogati antioksidantima, koji mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa u tijelu, što pomaže u zaštiti od bolesti.

Ostali dijetni savjeti za uništavanje stresa

I na kraju, postoji nekoliko dijetalnih strategija koje treba izbjegavati kako biste se osjećali manje pod stresom. Jedan je konzumiranje manje kofeina.

I važno je ne praviti velike razmake između obroka.