Dok bh. studente uglavnom finansiraju roditelji, korištenje studentskih zajmova u razvijenim zemljama je svakodnevica.
Roditeljima skromna primanja često ne dopuštaju da finansijski podrže cijeli proces školovanja studenata, pogotovo onih ambicioznijih. Stipendije ponekad nisu dovoljne pa se studentima nudi mogućnost podizanja studentskih kredita. Cijene studiranja variraju od grada do grada, a ovise i o izboru fakulteta, piše Večernji list.
Prema službenim podacima, godina studija na Medicinskom fakultetu u Sarajevu za redovne studente iznosi 100 KM. Studenti koji se ne finansiraju iz budžeta godinu plaćaju čak 6000 KM. Ali, glavni finansijeri studenata su i dalje roditelji. Studentski parlament Univerziteta prošle je godine počeo saradnju s Njemačkom investicijskom bankom koja ima projekt kreditiranja studenata. Projekt bi se trebao početi provoditi 2015. godine, kako navodi Večernji list.
Ali, za sada se malo ko od studenata odlučuje za finansiranje studija na kredit, iako trenutno postoje i drugi vidovi finansiranja. Tako se korisnici zajmova Federalnog ministarstva obrazovanja i nauka trude ostvariti što veći uspjeh tokom studiranja u nadi da će im to olakšati put do zaposlenja, jer dobiveni novac na kraju treba vratiti. Dobar prosjek ocjena samo je jedan od uslova za dobivanje ovog kredita. Ostali uslovi su da ste redovan student bilo kojeg univerziteta, da imate jednog jamca koji je u nekoj državnoj instituciji i koji će, naravno, stajati iza svega toga.
U slučaju studentske neodgovornosti prema takvoj vrsti kredita, jamac je dužan isplatiti sve. Osim kredita koje nudi Federalno ministarstvo obrazovanja, većina njih se nudi u komercijalnim bankama. Studentski kredit u bankama može se podići i do 40.000 KM. Kamate se kreću od sedam do devet posto. Studenti neke kredite mogu početi vraćati kada završe fakultet, a rok je od 12 mjeseci do 10 godina. Kredit se može podići za plaćanje školarine ili za životne troškove.
Korištenje studentskih zajmova u razvijenim zemljama je svakodnevica. Primjerice, u Njemačkoj studenti primaju studentski zajam od 445 – 450 eura mjesečno. Naravno, dio toga se mora otplatiti, tačnije država u potpunosti oprašta pola od toga, a drugu polovinu studenti plaćaju nakon što nađu zaposlenje, i to bez ikakve kamate.
Relativno dobro razvijen sistem stipendija, prisutnost stranih fondacija, raznih udruženja koje nude mladima iz BiH priliku za sufinansiranjem njihovog školovanja razlozi su zašto je praksa podizanja studentskih kredita u BiH manja. Drugi razlog je taj što su mladi ljudi i njihovi roditelji svjesni posljedica u slučaju preuzimanja na sebe jedne takve obveze otplate kredita nakon završenog studija, jer praktički ne postoji nijedan jamac, posebno onaj koji se tiče zapošljavanja. Međutim, postoji i treći razlog, a on se tiče mentaliteta, jer su građani naviknuti na dizanje kredita u neke materijalne investicije, dok je obrazovanje u ‘trećem planu’, tačnije o investiciji za budućnost djeteta malo se razmišlja u ovom smislu, zaključuje Večernji list.