U naselju Berlin-Neukölln petkom navečer uobičajeno sve vrvi od mladih ljudi. Ali očigledno je da povećanje broja novozaraženih već u pola deset navečer pokazuje posljedice. Barovi su još popunjeni onoliko koliko higijenska pravila dozvoljavaju, a to znači da su u odnosu na uobičajenu gužvu petkom – poluprazni. Gosti mirno sjede, za biljarskim stolovima nose maske. Pred vratima više nema mnoštva ljudi kao do prije deset dana, piše dw.com a prenosi mojfaks.dnevnik.hr.
Sporadični turisti traže ostatke noćnog života. Jedan prolaznik kaže da su ljudi u tridesetima teže pogođeni ograničenjima od mladeži. – Oni možda traže nekoga da zasnuju porodicu. Ovako se smanjuju šanse za upoznavanje, tvrdi.
“Mladima je teško držati se ograničenja”
Šleska vrata u Berlinu u 22:50. Prije nego se kiosk zatvori Linus kupuje još jedno pivo. Upravo je navršio osamnaestu godinu. – Ma da, pridržavam se pravila u vezi s koronom. Ali ništa nije kao ranije, kada si mogao ići plesati, svuda izlaziti i provesti lijepu večer, kaže.
– Za mlade je teško držati se ograničenja. Jasno je da se hoćemo družiti. Ali je isto tako jasno da moramo zaštititi starije ljude, dodaje njegov prijatelj Liam. Ovi momci ne podržavaju prijedlog da se savezna policija uključi u kontrolu pridržavanja mjera. Kažu kako shvataju ako policija interveniše kada je u pitanju veliko okupljanje s 50 i više ljudi, ali ne odobravaju kažnjavanje pri najmanjem prekršaju.
Korona će imati dugoročne posljedice na planiranje života
Profesor sociologije na Univerzitetu Hildesheim Michael Corsten trenutno se u svom istraživačkom radu usredotočio na tzv. “generaciju korona”. Proveo je anketu među mladima o “socijalnoj distanci”, a rezultati su iznenađujući. – Iako ta generacija rutinski upotrebljava digitalne društvene mreže, veliki broj mladih ljudi razlikuje veoma dobro stvarni i digitalni svijet, tvrdi.
On smatra da će pandemijska kriza imati dugoročne posljedice na planiranje života kod mladih. Cijela generacija mora stalno pronalaziti novu orijentaciju. To bi prema profesoru Corstenu moglo dovesti do velike frustracije. Neke šanse u stjecanju znanja i iskustva kao i u privatnom životu ne mogu se nadoknaditi, kaže on i kao primjer navodi uobičajenu godinu dobrovoljnog rada u inostranstvu poslije srednje škole.
Profesorica ekonomije Regina Riphahn očekuje da će ova generacija imati takozvane “efekte ožiljaka” jer će mladi ljudi propustiti dosta toga u školi i na fakultetima, a zbog krize će biti na prvim radnim mjestima manje plaćeni nego generacije prije njih, a to se možda ne može popraviti tokom cjelokupne karijere.
Večernji izlazak kao prirodna generacijska potreba
Petnaest minuta poslije 23 sata u Berlinu. Tri prijateljice Nele, Jolanda i Belen bi u normalnim okolnostima tek sada izašle u provod. Upravo su završile fakultet ili stručno obrazovanje i osjećaju da pandemija guši njihovu životnu radost. – Mislile smo da poslije studija ili stručne škole sada napokon možemo nešto zanimljivo raditi, kaže Nele i žali se da je upravo sada sve okončano prije nego što je i počelo. – Htjele smo u inostranstvo, stvarno putovati. Imamo naše diplome u džepu, a sada sve ovo samo ide na živce, govori.
– Svi su se pomirili sa situacijom. Ali mnogima to znači oduzimanje lične slobode da ne mogu noću izlaziti. A na neki način nam je to potrebno, dodaje Belen. Kaže i da u jedanaest navečer više nikud ne mogu ići. – Naravno, nećemo stvarati neku veliku grupu, ali ipak nećemo u petak u jedanaest navečer ići spavati, kaže.
Sociolog Corsten smatra da je večernji izlazak prirodna generacijska potreba. – Partijanje u mlađem životnom dobu podrazumijeva i prekoračenje granica. Mladi čovjek želi iskušati svoje granice. I to baš zajedno s drugim ljudima, govori za kraj.