Gramatika i pismenost kao bitan kriterij za zapošljavanje

Je li pismenost važna za dobro obavljanje posla? Jesu li nepoznavanje gramatike i pravopisa obilježja lošeg radnika?

05.03.2013.

Je li pismenost važna za dobro obavljanje posla? Jesu li nepoznavanje gramatike i pravopisa obilježja lošeg radnika?

Bacite li pogled na internet forume i diskusije, pa i na poneki javni bilten, vjerovatno ćete zaključiti da je pismenost pala na niske grane, piše Poslovni.hr. Od tolike mase ljudi koji brkaju padeže, ne razumiju imenice i pogrešno tvore futur, mnogi su i zaposleni. Neki bez sumnje komuniciraju sa strankama i poslovnim partnerima. Sastavljaju narudžbe, cjenovnike i upute. Pišu ponude. Ako je čitatelj njihovih “radova” pismen koliko i oni, nema velike štete. Ali, šta ako je pismeniji, pa odbije imati posla s preduzećem čiji se zaposlenici nisu potrudili savladati ni banalna pravila poput razlike između “ije” i “je”?

Tolerancija polupismenih

U skoroj budućnosti pismenost radne snage bit će i gora nego što je danas. Prema istraživanjima, u većini anglosaksonskih zemalja hara polupismenost, ali tamošnji su poslodavci poprilično strogi prema kandidatima sa skromnim jezičnim vještinama. U Velikoj Britaniji, istraživanje provedeno na Univerzitetu u Hertfordshireu otkrilo je da 77 posto poslodavaca kandidatima zamjera slabo poznavanje gramatike, dok ih samo 34 posto odgovara da im smeta pretjerivanje u biografijama.

Anketiranim je poslodavcima loša gramatika najupečatljivija, od svih osobina zapaženih kod kandidata, računajući i pozitivne i negativne. Na primjer, relevantno radno iskustvo važno je za 46 posto, a visoka radna etika za 43 posto poslodavaca. Gramatičke greške, očito, upadaju u oči više od bilo čega drugoga.

U nedavnoj kolumni u Harvard Business Review-u, osnivač iFixit-a Kyle Wiens bez uvijanja je poručio da ne zapošljava ljude koji se slabo služe gramatikom i kojima jezik općenito nije jača strana.

– Ko vjeruje da je apostrof bio jedan od 12 apostola, ne može dobiti posao u mojoj kompaniji, napisao je Wiens tada.

Taj je vrlo čitan članak privukao i brojne komentare, od kojih su neki primijetili i da je sam Wiens napravio nekoliko blažih grešaka, upotrijebivši kolokvijalne umjesto književnih engleskih konstrukcija.

Ako griješi u jeziku, griješi i u drugim stvarima?

– Neki će nazvati moj pristup gramatici ekstremnim (…), ali imam nultu toleranciju prema gramatičkim greškama zbog kojih ljudi ispadaju budale. Iako ne mislim da ljudi koji ne znaju pisati zaslužuju udar munje, pogubljenje sjekirom i ukop u neoznačenom grobu, smatram da ih treba zaobići pri zapošljavanju, makar inače bili kvalifikovani za radno mjesto, nastavlja Wiens, čiji je internetski iFixit.com najveći svjetski priručnik za popravke elektronske opreme.

– Nulta tolerancija prema gramatičkim i pravopisnim greškama nekima će se učiniti pretjerivanjem. Neki smatraju da jezične vještine nemaju veze s marljivošću, kreativnošću ili inteligencijom. Međutim, ta je pretpostavka pogrešna. Ljudi koji prave manje jezičnih grešaka, rjeđe griješe i u drugim poslovima, potpuno nepovezanim s pisanjem, kao što je lijepljenje etiketa na robu, slaganje predmeta na police ili – kompjutersko programiranje. Kandidati koji misle da je pisanje nevažno vjerovatno misle i da su druge (važne) stvari nevažne, nastavlja Wiens.

Dobra poslovna odluka

S obzirom na višak dostupne radne snage u odnosu na raspoloživa radna mjesta, sektori za ljudske resurse nemaju razloga biti popustljivi prema kandidatima koji se slabo služe s jezikom. Razumije se da ljudi koji trpe od disleksije i stranci koji uče neki jezik zaslužuju popust, ali u pravilu bi poslodavci trebali davati prednost pismenijim kandidatima.

Zapošljavanje kandidata s dobrim znanjem jezika dobra je poslovna odluka, ne samo ako se radi o zapošljavanju tekstopisaca. Pismenost i dobro izražavanje signaliziraju naprednije obrazovanje, a možda i moćniji intelekt. Ko u dobi od 20 ili više godina ne razlikuje “svjetlo” i “svijetlo” ili “sljedeće” i “slijedeće” vjerovatno nije dovoljno uspješan ni u usvajanju ostalog gradiva. Kompanije koje zapošljavaju kandidate s ležernim odnosom prema jeziku odaju jednaku nemarnost kakva krasi njihove polupismene radnike.

Pismenost bitna za dvije trećine poslova

Mnogi kandidati pogrešno zaključuju da pravopis, gramatika i sintaksa ne igraju ulogu ako oglašeno radno mjesto ne uključuje pisanje, ali temeljna pismenost – kao i osnove matematike – u izvjesnoj su mjeri važne za svaki posao. Američka kompanija Grammarly, poznata po istoimenoj kompjuterskoj aplikaciji, u svom je blogu napisala da blizu 70 posto poslova zahtijeva značajnu količinu pisanja. Aplikacija Grammarly analizira pisani tekst, provjeravajući pravopis, preko 150 gramatičkih pravila i stil pisanja te je osvojila godišnju nagradu za 2012. po izboru urednika TopTenReviews-a, portala za ocjenjivanje softwarea, elektronike, muzike i filmova.

(poslovni.hr)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.