Št će se desiti ako odlučimo da, barem privremeno, napravimo pauzu od društvenih mreža? Stručnjaci su došli došli do zanimljivog saznanja.
Novim istraživanjem otkriveno je kako je sedmodnevni prekid korištenja društvenih mreža kod ispitanika prouzrokovao značajno poboljšanje simptoma anksioznosti i depresije i opšteg mentalnog blagostanja.
Stručnjaci kažu da je vrlo lako upasti u obrazac propadanja ili opsesivnog “skeniranja” društvenih mreža u potrazi za lošim vijestima, pogotovo kada nam algoritmi društvenih mreža sam po sebi daje sve više onoga što već gledamo.
Međutim, naučnici kažu da je dobar način da se oslobodite lošeg raspoloženja i zaštitite mentalno zdravlje – odmor od društvenih mreža, prenosi Radio Sarajevo.
Kažu da čak odmor od sedam dana od mreža poput Facebooka, Twittera i Instagrama može smanjiti vaše simptome i uopšteno poboljšati vaš osjećaj psihičkog balansa i blagostanja.
Ovo također može osloboditi nekoliko sati vremena koje možete iskoristiti za druge aktivnosti. Zapravo, neki učesnici ove studije izvijestili su da su “dobili” čak devet sati sedmično.
Kako bi proučili učinak prekida korištenja društvenih mreža na mentalno zdravlje, dr. Jeff. Lambert i njegov tim nasumično su smjestili 154 svakodnevnih korisnika društvenih mreža starosti od 18 do 72 godine u jednu od dvije grupe.
Od prve grupe zatraženo je da se sedam dana suzdrže od korištenja društvenih mreža. Drugoj je dopušteno da nastavi normalno.
Polazne ocjene dobijene su za depresiju, anksioznost i opštu dobrobit. Prije pauze, ljudi su izvjestili da su u prosjeku na društvenim mrežama provodili oko osam sati sedmično.
Tokom studije, naučnici su prikupili statističke podatke o vremenu koje su učesnici istraživanja proveli pred ekranom kako bi potvrdili da su zaista napravili pauzu. Otkrili su da su oni na pauzi provodili prosječno 21 minut ispred ekrana tokom cijele sedmice, dok je druga grupa koristila mreže oko sedam sati.
u
Nakon sedam dana, osobe koje su napravile pauzu primjetile su značajno poboljšanje simptoma anksioznosti i depresije, kao i bolje osjećanje dobrobiti u poređenju sa onima koji nisu.
Lambertov tim piše da bi u budućnosti želio da istraži mogu li prekidi korištenja društvenih mreža pružiti trajne prednosti, što bi ih možda učinilo djelimično krivim za kontrolisanje mentalnog zdravlja ljudi.